Savremeno poslovanje
Stem ćelije na berzi
Uprkos trenutnom stanju na berzi, budućnost biotehnoloških kompanija koje se bave stem ćelijama je svetla. Veliki broj farmaceutskih kuća se takmiče u istraživanju i pronalaženju načina za lečenje bolesti uz pomoć novih tehnologija.

Stem ćelije su „nespecijalizovane“ ćelije koje mogu generisati nove, zdrave ćelije, tkiva i organe. One su kao prazne stranice nenapisane knjige i od njih se mogu dobiti različite vrste ćelija, što znači da omogućavaju obnavljanje i izlečenje svake vrste tkiva u organizmu. Medicinski istraživači veruju da stem ćelije mogu da se koriste kao zamena za obolele ćelije, efektivno unazade simptome mnogih bolesti ili ih potpuno izleče.
Biotehnološki bum
Kada novi medikamenti stignu na tržište, pomognu pacijentima i ostvare unosne prihode za kompanije koje su ih razvile, logična posledica će biti rast vrednosti njihovih akcija. Da li će novi načini lečenja izazvati nagli skok akcija ili će taj rast biti postepen zavisi od mnogo faktora. Ono što je izgledno, jeste da će do revolucionarnih otkrića sigurno doći, akcije “stem kompanija” će skočiti, ljudi će biti zdraviji, a akcionari će ostvariti prihode. Postoji velika verovatnoća da će biotehnološka era biti propraćena „bumom“ stem kompanija na berzi.
„Dot-com“ balon
Istorijski gledano, svaki „naduvani“ rast akcija se završavao pucanjem balona. Krajem devedesetih godina, „dot-com“ balon je izazvan euforijom usmerenom prema tehnološkim kompanijama. Mnogobrojne kompjuterske kompanije su za veoma kratko vreme dostizale nagle uspone na berzi. Početak internet ere i vreme novih tehnologija su uticali na preuveličano shvatanje potencijala kompjuterskog sektora. Psihologija mase i berzanski optimizam su preko noći stvorile takozvane „dot-com“ milionere. Nerealna očekivanja i pogrešne pretpostavke su, takođe, preko noći ugasile „dot-com“ milionere.
Analiza
Četiri najprofitabilnije delatnosti u 2009. godini su bili: mrežna i komunikaciona oprema, internet trgovina i usluge, farmacija, medicinska oprema.
Akcije zdravstvenog sektora spadaju u defanzivno ulaganje, zato što su njihovi proizvodi i usluge uvek neophodni. I za vreme ekonomskih kriza, ljudima je potrebna medicinska pomoć i lekovi, tako da je ova industrijska grana manje osetljiva na tržišne turbulencije.
Vrednovanje akcija iz ovog sektora se razlikuje od procene akcija iz drugih sektora. Ono što je bitno za analizu su: obim tržišta na kome se lekovi prodaju, stanje konkurencije, faza u kojoj su istraživanja novih medikamenata, odluke agencije za hranu i lekove, dozvole domaćih i inostranih instituta itd. Na primer, prosečan broj pacijenata pomnožen sa cenom leka daje procenu godišnjeg maksimuma prodaje. Stopa prihoda za lekove, koji su na početku kliničkih ispitivanja je neznatna, a kako istraživanje napreduje prema trećoj fazi, komercijalnoj upotrebi, potencijalni prihodi (rast akcija) se uvećavaju.
Saveti stručnjaka
Neke instrukcije najuspešnijeg investitora na svetu čine ulaganje u hartije od vrednosti jednostavnim i primamljivim. Warren Buffett je rekao da ako ne planirate da posedujete akcije bar deset godina, ne bi trebalo o tome da razmišljate duže od deset minuta. Buffett-ovo “strpljivo investiranje” odgovara potencijalima biotehnoloških kompanija. Na berzi postoji na desetine kompanija koje se bave istraživanjima u oblasti stem ćelija, koje će u bliskoj budućnosti ostvariti „bum“ sa svojom revolucionarnom tehnologijom personalizovanog lečenja. Sa matičnim ćelijama se jošuvek eksperimentiše, ali su rezultati pokazali da bi se pomoću njih uskoro mogla uspešno lečiti oboljenja poput Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, leukemije i šećerne bolesti, kaže dr Nebojša Lalić, profesor Medicinskog fakultetu u Beogradu.
Rezultati će se brzo pojaviti i biće spektakularni smatra Aleksandru Mironov:
„Mogu da se kladim da će najmanje 50 odsto od budućih 20, 30 ili 40 Nobelovih nagrada biti dodeljeno genetičarima za istraživanje stem ćelija. Ja mislim da će uskoro medicina biti na pragu totalne revolucije, jer će zahvaljujući molekularnoj biologiji svi lekari postati i genetičari, stručnjaci za molekularnu biologiju. Pri kraju ovog našeg veka, prosek starosti ljudi na našoj planeti premašiće 100 godina.“














.jpg)





