Početna > Izdanja > Broj 19 > Intervju Siemens

Intervju-Pametna energija

Tihomir Rajlić, Generalni direktor Siemens Srbija

„Smatram da je važno biti odlučan i iskoristiti sve šanse koje ti život pruži. Mora se ponekad rizikovati i preuzeti odgovornost, a uspeh dolazi kao prirodna posledica. Ja sam u dosadašnjoj karijeri uspeo, uz poneki rizik, i zadovoljan sam postignutim, ali kao svako ko smatra da je svaka stagnacija zapravo nazadovanje, uvek mislim da može bolje i da se može postići više.“

Kompanija Siemens, osnovana davne 1847. godine u Berlinu, svakako nosi epitet lidera na svetskom tržištu elektronike i elektrotehnike. Mali je broj kompanija u svetu koje svojim poslovanjem nastoje da afirmišu tradiciju sa jedne, i inovacije sa druge strane.

Od progresivnih, dalekosežnih ideja Werner von Siemens-a i njegovog rođaka Johann Georg Siemens-a, koje su i tada bile ispred svog vremena, do današnjih dana prošlo je više od 150 godina permanentnog rada usmerenog ka inovacijama i širenju oblasti poslovanja.

Kompanija Siemens AG, nastavljajući stogodišnju tradiciju aktivnog učešća na tržištu Srbije, osniva 8. aprila 1996. godine Siemens d.o.o. Beograd, sa ciljem da neposrednim delovanjem doprinese oporavku i bržem razvoju privrede i infrastrukturnih sistema u Srbiji.

O globalnim, međusobno umreženim resursima znanja i stručnosti kompanije Siemens, inventivnosti u stvaranju kompletnih i složenih rešenja, kao i novih proizvoda i usluga, imali smo veliko zadovoljstvo da razgovaramo sa gospodinom Tihomirom Rajlićem, generalnim direktorom Siemens d.o.o. Beograd.

Gospodine Rajliću, molim Vas, ispričajte nam nešto o sebi: Gde ste rođeni? Koju školu ste završili? Gde ste radili pre dolaska u Siemens?

Rođen sam 1951. u Brčkom i još kao mali sam, zahvaljujući baki koja je iz Graca, stekao veliko poštovanje prema nemačkom jeziku i kulturi, pa dok su druga deca jurcala za loptom, ja sam u dvorištu, ispod dunje, prepisivao Getea. Studije ekonomije sam upisao u Beogradu, živeo sam u okolini Liona, a često sam prolazio pored kuće u ulici Majke Jevrosime, u kojoj je rođena moja majka, da bih se nakon sticanja diplome zaposlio u predstavništvu „Jugotursa“ u Frankfurtu. Ubrzo sam otišao u Ljubljanu, gde sam se oženio i ostao narednih tridesetak godina, radeći na početku u lokalnim kompanijama, kao što su fabrika papira u Krškom i „Kompas“. No, i pored mnogo godina provedenih u Sloveniji, mogu da kažem da se u Beogradu osećam skoro kao kod kuće.

Kako je tekao Vaš razvojni put u kompaniji Siemens do mesta generalnog direktora kompanije u Srbiji?

Krajem osamdesetih, u doba procvata jugoslovenske ekonomije, za tadašnjih 2500 dinara sam otvorio u Sloveniji privatnu firmu i ubrzo me je angažovao slovenački Fond za restruktuiranje. Među njihovim klijentima je bio i Siemens, koji je nakon uspešne akvizicije jedne kompanije u Sloveniji, obavljene uz moju konsultantsku pomoć, prepoznao moje kvalitete i pozvao me da se pridružim njihovom timu kao direktor kompanije u Sloveniji. Nakon šest godina provedenih na toj poziciji prihvatio sam novi izazov, i evo me danas na mestu generalnog direktora Siemens-a u Srbiji.

Kako izgleda jedan Vaš uobičajeni radni dan?

Radni dan direktora kompanije, koja u Srbiji zapošljava 240 ljudi, a sa organizacijama koje su deo Siemens grupe njih preko 800, nije ni kratak, ni jednostavan. Veliki broj sastanaka, još veći broj e-mail poruka, posao koordinacije i upravljanja velikim divizijama na zajedničkom zadatku, svakako predstavlja ozbiljan zadatak. U svemu tome treba naći meru i put pomoću kojeg možete da se za trenutak izdvojite i dobijete inspiraciju za nove poslovne ideje i projekte. Zato ja u kancelariji uvek imam ikebanu od svežih orhideja – cveće me ispunjava radošću i dobrom voljom i daje mi energiju potrebnu da izdržim sve napore tokom dana. I pored upliva savremenih tehnologija u svakodnevno poslovanje i gomile poruka koje mi dnevno odnose i po par sati, volim povremeno nešto da napišem i rukom, za šta isključivo koristim penkalo, pa naliv-pero i mastilo imaju važno mesto na mom radnom stolu.

U koliko velikih celina je podeljen portfolio Siemens-a? Koji su od proizvoda koje nudite najzaslužniji za poslovni uspeh Vaše kompanije?

Siemens je od najvećih i po tradiciji najstarijih kompanija na svetu, sa oko 440 hiljada zaposlenih u preko 190 zemalja. Naš portfolio integriše tri velike oblasti - industriju, energetiku i medicinu, u cilju davanja odgovora na najteža pitanja današnjice. Nudimo veoma veliki broj proizvoda i rešenja, njih skoro 140.000, za koja potrošači uglavnom ne znaju, pa tako retko ko zna da se Siemens-ova oprema nalazi u sistemima Elektroprivrede, Železnica Srbije, u kliničkim centrima širom Srbije, pa i u semaforima pored kojih prolaze svaki dan.

Pored toga, nudimo rešenja i u oblasti informacionih tehnologija, kroz diviziju Siemens IT Solutions and Services koju smo pridružili početkom ove godine, a posebno želim da istaknem i našu fabriku Loher iz Subotice, koja proizvodi generatore za vetro-centrale i jedan je od deset najvećih izvoznika iz Srbije. Ova fabrika stvara proizvode za budućnost, u kojoj će obnovljivi izvori energije imati značajnu ulogu i ponosan sam što je baš u Srbiji smeštena jedna od samo nekoliko fabrika na svetu koje prave generatore za centrale, koje koriste snagu vetra kao pogon.

Početkom 2009. ste prognozirali da će svetska ekonomska kriza trajati do kraja 2010. godine, pa čak i u 2011. Kako Vam sada, na pragu 2010. godine sve to izgleda? Koliko su se Vaša predviđanja obistinila?

Krizna vremena pred nas postavljaju velike izazove. Zahvaljujući velikom zalaganju celog našeg tima, uspešno smo okončali nedavno završenu poslovnu godinu, tako da na budućnost gledamo sa optimizmom, ali i oprezom. Ekonomska kriza je ostavila velike posledice na globalnu ekonomiju, ali već sada se na razvijenijim tržištima pojavljuju znaci oporavka, koji nam daju razlog više da budemo optimisti. Naravno, za uspešno poslovanje potrebna je ekonomska, monetarna i svaka druga stabilnost. Naši klijenti znaju da u Siemens-u mogu naći pouzdanog partnera koji nudi kvalitetna i ekonomična rešenja, koja im mogu pomoći da unaprede svoje poslovanje na efikasan način, što je u nestabilnim vremenima možda i najvažnije.

Koji sektori u Siemens-u su najviše osetili posledice recesije? Da li i koliko uspešno se oporavljaju?

Veliki broj naših korisnika se zbog ekonomske krize našao u nezavidnoj situaciji i sa ograničenim budžetima za tekuće održavanje i investicije, ali su i uprkos tome prepoznali važnost ulaganja u inovacije i proizvode, koji im mogu doneti prednost u odnosu na konkurenciju, koja može biti presudna za opstanak u ovako teškim uslovima. Zato su svi naši prodajni timovi uložili dosta vremena, kako bi kroz razgovor sa korisnicima zajednički odredili optimalna rešenja za potrebe kompanija u javnom i privatnom sektoru. Ulaganja u infrastrukturu, kao i rešenja koja podržavaju održivi razvoj, i u kriznim vremenima predstavljaju važnu investiciju u budućnost firme, i veliko nam je zadovoljstvo što sarađujemo sa kompanijama koje su to prepoznale i primenjuju u praksi.

Naša sreća je da imamo širok portfolio, pa jedan deo kompanije oseća recesiju, dok drugi nisu toliko pogođeni. Na primer, naša energetika ne oseća recesiju, jer posledica recesije jeste upravo ulaganje u energetiku i u infrastrukturu. U medicini je takođe ne osećamo, dok se za industriju to već ne može reći. Kada je medicina u pitanju, osnovni postulat je da država ima zadovoljne ljude, što se ogleda u kvalitetnom socijalnom servisu, odnosno penzijama i zaštiti zdravstva, kroz smanjivanje čekanja u redovima za sofisticirane, komplikovanije preglede. Ako bismo i u ovoj grani osetili recesiju, to bi značilo da smo zaista u velikim problemima.

Siemens je kao tehnološki partner pružio podršku Univerzijadi 2009 u Beogradu. Koliko su ovakve akcije važne za uspešno poslovanje Vaše kompanije?

Kao društveno odgovorna kompanija, Siemens podržava brojne naučne, obrazovne, kulturne, umetničke i sportske manifestacije i inicijative. Gradeći održivo društvo, mi ulažemo i u budućnost Siemens-a kao kompanije. Prisustvo Siemens-a, kao tehnološkog partnera u organizaciji velikih sportskih manifestacija, poput Svetskog prvenstva u fudbalu, Olimpijade, Univerzijade ili Evropskog fudbalskog prvenstva, na najbolji mogući način izražava i dokazuje odgovornost za okolinu.

Univerzijada Beograd 2009 je izuzetna šansa da Republika Srbija i Grad Beograd svetu pokažu svoje vrednosti, u koje mi ne sumnjamo. Kao globalni lider prepoznali smo dodatnu vrednost koju ova manifestacija pruža građanima Srbije i odlučili da je podržimo, jer želimo da Siemens d.o.o. Beograd postane integralni deo ovog društva i bude prepoznat kao lokalna kompanija koja doprinosi razvoju Srbije i koja globalna iskustva na polju tehnoloških inovacija, zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i drugih važnih tema, prenosi u lokalne okvire.

Svetska ekonomska kriza je pokazala i neke dobre strane: naterala je ceo svet da razmišlja o štednji, počevši od uštede energije, vode, kontrole otpada, reciklaže a sve u cilju zaštite životne sredine. Da li je tu motiv samo ekologija ili se iza svega krije isključivo ekonomija?

Klimatske promene, demografske promene i sve veća urbanizacija za posledicu imaju enormnu potrošnju energije, manjak prirodnih resursa, uključujući i vodu, gradove sa preopterećenom infrastrukturom, kao i mnoštvo drugih problema. Svetska ekonomska kriza je te efekte samo pojačala i učinila ih uočljivijim. Jasno je da nemamo drugog izbora osim da preispitamo način na koji koristimo sve prirodne i obnovljive resurse, pre svega energiju i vodu, kako bismo našim potomcima ostavili planetu na kojoj će moći da uživaju u svim blagodetima u kojima mi uživamo.

Siemens je dizajnirao razna energetski efikasna rešenja za svoje kupce, npr. u domenu osvetljenja, koja ne ugrožavaju životnu sredinu. Naše LED sijalice koriste 80 procenata manje električne energije i traju 50 puta duže od običnih sijalica, a u poređenju sa modelima iz 1993. godine, Siemens-ove mašine za pranje veša danas koriste 35 procenata manje električne energije i 46 procenata manje vode. Zahvaljujući takvim i sličnim rešenjima emisija ugljen-dioksida i ostalih zagađivača je umanjena u značajnoj meri, ali ne treba zanemariti ni uštede u troškovima koje korisnicima, bilo da su u pitanju pojedinci ili kompanije, donosi primena ovih Siemens-ovih proizvoda.

Kakav koncept energetske efikasnosti i brige o životnoj sredini primenjuje Siemens na svetskom nivou?

Siemens je u jedinstvenoj poziciji da svojim kupcima ponudi energetski efikasnije proizvode, rešenja i ekološke tehnologije u celokupnom vrednosnom nizu, odnosno od proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, do električnih uređaja i usluga koje omogućavaju uštedu energije, uz sve veću primenu najnovijih informacionih tehnologija i rešenja za upravljanje energijom.

Siemens namerava da se posebno koncentriše na razvoj u oblasti održivih tehnologija, pomoću kojih će kompanija svojim klijentima omogućiti da posao obavljaju ekonomično i u skladu sa ekološkim principima. Upravo zbog toga, Siemens je sebi postavio za cilj proširivanje svog portfolija za zaštitu životne sredine, kako bi poboljšao kvalitet života širom sveta.

Takođe, Siemens je sebi postavio cilj da do 2012. godine sopstvenu emisiju CO2 smanji za 20 procenata u odnosu na 2006. godinu. Energetski efikasnim proizvodima i rešenjima koje je Siemens instalirao svojim klijentima u periodu između 2002. i 2007. godine, a koji su i danas u eksploataciji, smanjuje se emisija CO2 za 114 miliona tona godišnje. Zanimljiv je i podatak da količina ugljen-dioksida, čija se emisija sprečava korišćenjem naših proizvoda, je preko 20 puta veća od emisije koju ostvari sama kompanija Siemens.

Kakve rezultate je dala kampanja „Energetska efikasnost i briga o zaštiti životne sredine” koju Siemens sprovodi u Srbiji?

U okviru kampanje do sada smo posetili Inđiju, Vršac, Novi Sad, Suboticu i Niš, sa ciljem da u ovo teško vreme pomognemo domaćoj privredi da unapredi svoje poslovanje, a istovremeno i smanji operativne troškove poslovanja, kao i investicione troškove u procesu proizvodnje. Smatram da primena koncepta energetske efikasnosti može biti jedan od glavnih rešenja za efikasnije i bezbolnije prevazilaženje negativnih efekata prouzrokovanih ekonomskom krizom.

Podrška koja nam je ukazana od strane gradonačelnika i kompanija koje posluju u ovim lokalnim samoupravama potvrđuje da postoji svest ljudi o zaštiti životne sredine u njihovom okruženju, kao i interesovanje za koncept energetske efikasnosti, koja omogućava uštedu i smanjenje troškova upotrebom Siemens-ovih rešenja, čiji su rezultati vidljivi u kratkom roku.

Postizanje energetske efikasnosti je samo jedan od načina za smanjenje operativnih troškova, kao ključnog elementa za opstanak u kriznim vremenima i misija naše kampanje je da se što više korisnika širom Srbije upozna sa prednostima energetski efikasnih rešenja i što pre ih primeni u svom poslovanju.

Šta konkretno preduzimate na polju razvoja reciklaže, kao i kontrole elektro-otpada u Srbiji?

Kompanija Siemens je identifikovala sledeće vrste otpada: komunalni (organski i drugi otpad nastao u procesu ishrane radnika i sl.), papirni i kartonski, otpad opasnih materija, elektronski otpad i ostali otpad. Za odvajanje svih tipova otpada odgovorni su svi zaposleni u Siemens-u, a odgovorno lice, zajedno sa rukovodiocem odeljenja logistike i nabavke, se stara o uređenosti prostora i vrši izbor ovlašćene organizacije za preuzimanje otpada, nadzor njegovog uništavanja i vrši izradu godišnjeg izveštaja o preuzetim količinama otpada.

U julu 2009. godine, naša kompanija je sertifikovana, saglasno standardu ISO 14001:2004, čime je pozitivno ocenjena efektivnost sistema upravljanja zaštitom životne sredine našeg poslovanja, a svi zaposleni su usmereni da rade na ostvarenju uspostavljenih ciljeva. Ova opredeljenja će stalno biti preispitivana i prilagođavana svim promenama u poslovnom i društvenom okruženju.

Koji su planovi razvoja sektora za očuvanje životne sredine Siemens-a u Srbiji?

Siemens može da ponudi energetski efikasnije proizvode i rešenja u svim oblastima u kojima poslujemo – industriji, energetici, medicinskoj opremi i informacionim tehnologijama. Skoro sam sasvim siguran da nijedna druga kompanija u svetu ne može ponuditi tako raznovrstan portfolio ekonomičnih tehnologija zasnovanih na zaštiti životne sredine – od elektrane sa kombinovanim ciklusom, tehnologije prenosa jednosmerne struje visokog napona (HVDC), pa do specijalnih postrojenja za očuvanje otpadnih voda i optimizacije sistema za grejanje, ventilaciju i klimu, osvetljenje itd. Imajući u vidu potencijale koje Srbija ima, kao i znanje Siemens-ovih stručnjaka iz preko 190 zemalja sveta koje nam je na raspolaganju, zajedno sa činjenicom da je jedna od najuspešnijih fabrika generatora za vetro-centrale, Loher Elektro, smeštena u Subotici, ja lično očekujem da uskoro vidim vetrenjače kako niču i u Srbiji, kao što je slučaj u ostalim zemljama u našem regionu. Srbija je bogata zemlja i na nama je da to bogatstvo očuvamo i upotrebljavamo ga na održiv način.

Etika poslovanja, kao segment društvene odgovornosti kompanije, je veoma aktuelna tema u okviru koje Siemens sprovodi “kolektivnu akciju”. Šta to tačno znači?

U ovom trenutku, Siemens, kako globalno tako i lokalno, usavršava koncept korporativne saobraznosti kompanije. Termin je relativno nov na ovim prostorima i predstavlja uvođenje sistema poštovanja anti-korupcijskih pravila u javnom sektoru.

Smatram da su preduslovi za uspešno poslovanje brzina, efikasnost i transparentnost, a da bi se ovi uslovi ispunili neophodna je jasna odgovornost, poverenje klijenata i pouzdanost zaposlenih. Tim ljudi radio je na usavršavanju i implementaciji ovih mera, tako da smo lokalizovali brojne procedure i još jednom dokazali da smo kompanija koja brine o tržištu i negativnim efektima koji se mogu dogoditi usled nepoštovanja zakona. Kolektivna akcija je kada mi kao ponuđači, neko kao investitor i neko kao kontrolor (npr. Siemens, Privredna Komora, Narodna Banka) pravimo savez, u kome javno objavljujemo da želimo da se pridržavamo zakonodavstva, da želimo etično poslovanje i svako ko nam se priključi na tom putu, na nekom poslu ili investiciji, to mora poštovati. To ne znači da pravimo zakone nad zakonima, nego smo naprosto opredeljeni da poštujemo zakone koji su na snazi u ovoj državi. Mi smo među prvima koji će i u Srbiji sprovoditi ove mere unutar kompanije, a u cilju borbe protiv korupcije i drago mi je da smo lider u stvarima koji su od značaja za poslovanje kompanije, ali i zemlje u kojoj ta kompanija posluje.

Šta ima za cilj Siemens-ova strategija integracije – Siemens IT Solutions and Services?

Svoju jedinstvenu poziciju sektor Siemens IT Solutions and Services bazira na poziciji velike korporacije sa iskustvom koje nema nijedan drugi IT provajder i mogućnosti da koristi industrijsko umeće svih grupacija. Zajedno sa ostalim Siemens sektorima, Siemens IT Solutions and Services je u mogućnosti da kupcima ponudi jedinstvena, potpuno integrisana IT rešenja. Oni već posluju sa velikim brojem kompanija iz različitih industrija, što je osnov za uspeh i zauzimanje liderske pozicije.

Ovaj naš sektor zapošljava u Srbiji preko 120 ljudi, koji rade na najsavremenijim tehnologijama, kako bi proizveli kompletna rešenja po meri korisnika u oblasti aplikativnog softvera, implementacije i održavanja kompleksnih hardverskih i mrežnih rešenja i sigurnosti informacionih sistema.

Siemens je ponudio globalno rešenje problema Megalopolisa (gradovi sa više od pet miliona ljudi). U čemu se sastoje ponuđena rešenja?

Preko polovine svetskog stanovništva danas živi u urbanim područjima. Do 2030. taj udeo će narasti do 60 procenata. Beograd je već sada tipičan megalopolis, koji se suočava sa sličnim izazovima kao i drugi veliki gradovi sveta – kako obezbediti održiv razvoj urbane infrastrukture, pouzdano snabdevanje najvažnijim resursima (vodom, električnom i toplotnom energijom), kao i efikasan utrošak tih resursa. Pored toga, važno je obezbediti efikasno upravljanje saobraćajem, uvećati konkurentnost u odnosu na druge gradove i uopšte poboljšati kvalitet života. U svakoj od ovih oblasti Siemens nudi rešenja, čija glavna prednost leži u tehnološkoj inovativnosti koja može obezbediti našim klijentima sigurnu budućnost u ekološki održivim i energetski efikasnim urbanim sredinama.

Recite nam nešto o planovima i projektima Siemens d.o.o. Beograd u narednom periodu?

Naša tema tokom ove godine, ali i za naredni period, je energetska efikasnost i pronalaženje načina za njeno unapređenje. Pitate li nekog da li zna koliko električne energije potroše sve zgrade Vlade, kasarne, policijske stanice, sve škole i bolnice, niko vam ne može dati odgovor. To znači da, pored toga što ne znamo koliko trošimo, ne znamo ni koliko bismo mogli uštedeti. Zato mi radimo na edukaciji svih interesnih strana o značaju unapređenja energetske efikasnosti, jer pre nego što uložimo milijardu evra u izgradnju nekog novog energetskog objekta, možda bi bolje bilo da uložimo tih milijardu evra u povećanje energetske efikasnosti, jer bismo time sasvim sigurno postigli efekte koje bi doneo taj energetski objekat. Ukratko, uštedeli bismo toliko električne energije, da ne bi bilo potrebe za izgradnjom još jedne termoelektrane, koja troši neobnovljive resurse i zagađuje životnu sredinu. To je pitanje na kome planiramo da radimo dugoročno, sve dok ne uspostavimo razumevanje potreba, želja, investicija i finansijskih mogućnosti.

Šta lično Vi činite po pitanju zaštite životne sredine i uštede energije?

Trudim se da ličnim primerom ukažem na važnost uštede energije i da utičem na ljude oko sebe da shvate značaj zaštite životne sredine. Mi smo na ovim prostorima navikli da štedimo, ali ne zbog ekoloških razloga već zbog oskudice, ali drago mi je da se i kod naših ljudi polako razvija svest o važnosti održivog razvoja i zaštite svih prirodnih lepota kojih imamo u izobilju.

Čime se bavite u slobodno vreme?

Slobodno vreme? Šalu na stranu, od velikog broja dnevnih obaveza sve manje stižem da se bavim mojim omiljenim hobijima, a to su gajenje maslina i čitanje zanimljivih knjiga.

Pored toga, sakupljam stare akcije i deonice, koje mi prekrivaju ceo zid u stanu, a dve koje smatram jako vrednim, obveznice kneževine Srbije iz 1881. i 1886. godine, držim na zidu kancelarije, da podsete mene i moje kolege na doba kada je dinar vredeo koliko i francuski franak i ukažu nam na mogući put Srbije i nas samih u budućnosti.

Berza

investicioni fondovi

kursna lista