Španija
Španija je na prvom mestu u svetu kao destinacija za odmor a na drugom po doseljavanju i prihodu. Španija je 2019. godine zabeležila nov rekord po broju stranih turista koji je iznosio 83,7 miliona i prihodom od 92 milijarde i 337 miliona evra. Prijatna klima, neizmerno kulturno bogatstvo, gastronomski raj, prirodne lepote sa 5.000 km dugom obalom sa plažama i kristalno čistom vodom, planinski vrhovi, vrhunska infrastruktura – sve to čini Španiju najkonkurentnijom turističkom destinacijom prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u putovanjima i turizmu za 2019. godinu.

Foto: Privatna arhiva, Freepik
Španija zauzima treće mesto u svetu po broju mesta koja je UNESCO proglasio svetskom baštinom (odmah posle Italije i Kine). Džamija u Kordobi, Alhambra u Granadi, akvadukt u Segoviji, katedrala u Burgosu, modernistička dela Gaudija u Barseloni su samo neka od 48 istaknutih znamenitosti. Osim toga, mediteranska kuhinja, flamenko, bašte Kordobe ili karneval u Valensiji, čine deo od 19 nematerijalnih španskih kulturnih dobara pod zaštitom UNESCO-a zbog kojih smo evropska zemlja sa najvećim brojem obeležja ove vrste.
Nj. E. G.Raul Bartolome Molina, ambasador Kraljevine Španije u Republici Srbiji
1. Vaša ekselencijo, kako se osećate u Beogradu? Možete li da nam prenesete Vaše
utiske o Srbiji?
Srbija je veoma gostoljubiva i prijatna zemlja; vi Srbi i mi Španci imamo veoma sličan mentalitet. Zbog svega toga osećam se, još od samog dolaska, kao kod kuće. Iako ovo nije prvi put da sam u Srbiji (bio sam 2017, u pratnji španskog državnog sekretara za EU prilikom njegove zvanične posete Beogradu), moram da priznam da otkrivam zemlju koja ima čarobne prirodne lepote i sjajnu kuhinju.
Nažalost, tokom poslednjih meseci nisam mogao da proputujem zemljom onoliko koliko sam želeo, s obzirom na epidemiju virusa korona, ali sam uveren da ću kada se situacija u potpunosti stabilizuje moći da nastavim da otkrivam skrivena prirodna bogatstva Srbije.
2. Koliko dugo ste na poziciji ambasadora u Srbiji i kako je izgledala Vaša diplomatska karijera pre dolaska u Srbiju?
Imenovan sam za ambasadora Španije u Srbiji 17. aprila prošle godine, a stigao sam u Beograd početkom juna iste godine.
Stupio sam u diplomatsku službu 1991. godine. Moje prvo odredište, u svojstvu konzula Španije, bilo je Karakas, od 1996. do 1999. godine. Kasnije sam radio kao savetnik u ambasadi Španije u Parizu, gde sam boravio od 1999. do 2004. a potom sam od 2005. do 2008. godine bio šef kabineta generalnog sekretara za Evropsku uniju. Sa tog mesta sam imenovan za zamenika šefa misije u ambasadama Španije u Rimu (2008-2013) i Oslu (2013-2016). Od decembra 2016. godine do mog imenovanja kao ambasadora Španije u Beogradu obavljao sam dužnost šefa kabineta državnog sekretara za Evropsku uniju.
3. Kakva je trenutna diplomatska i privredna saradnja Srbije i Španije? Šta bi trebalo promeniti da se ona unapredi?
Diplomatski odnosi i saradnja Španije i Srbije su izvanredni i unapređuju se tokom poslednjih godina. Ne samo da ne postoje nikakvi sporovi između naše dve zemlje, nego i sarađujemo i uzajamno se podržavamo u mnogim međunarodnim forumima. Naravno, to ne znači da ne možemo da produbljujemo saradnju u određenim oblastima. U pogledu privrednih odnosa, na primer, poslednjih godina postoji jasna uzlazna tendencija, ali mislim da postoji prostor da i dalje unapređujemo odnose na tom planu. Mi smo spremni da nastavimo da radimo na promociji kapaciteta španskih kompanija, da informišemo o poslovnim mogućnostima i institucionalnoj podršci u povezivanju poslovnih krugova naše dve zemlje. Znam da i Vlada Srbije želi da produbi te odnose i da još više promoviše Srbiju u Španiji.
4. Kakve je ekonomske posledice ostavila pandemija u Španiji?
Ekonomski udar će ove godine biti posebno jak u Španiji, imajući u vidu značaj turističkog sektora i malih i srednjih preduzeća u našoj zemlji. Zemlja koja je prošle godine imala 84 miliona turista i u kojoj turizam čini oko 12% BDP-a ne može da izbegne ekonomske posledice nastale kao rezultat višemesečnih restriktivnih mera, kao ni stalnu neizvesnost i bojazan. S druge strane, mnogo manjih preduzeća, čak i onih koja ne zavise od turizma, pogođena su privremenim zatvaranjima, nedostatkom potražnje i logističkim poteškoćama, što će kratkoročno otežati čak i njihovo dalje poslovanje.
Dodatno, prognoze za pad BDP-a za ovu godinu kreću se između 9% i 12%, premda se očekuje brzi oporavak u 2021. godini, kada bi stopa rasta BDP-a mogla da dostigne 6%. Za taj oporavak od suštinskog značaja su politike koje će sprovesti španska Vlada u cilju finansijske podrške preduzećima i zaposlenima, kao i pomoć fonda obnove Evropske unije.
5. Šta očekujete u narednom periodu u pogledu turističkog sektora?
Kao i u celom svetu, i u Španiji se očekuje da će akcenat biti na domaćem turizmu, dok će se broj stranih turista redukovati. Turistički objekti ne mogu da nadoknade propalu prolećnu sezonu, ali je tokom leta dozvoljen ulazak turistima iz EU, a postepeno i onima iz drugih zemalja. Španija je bila veoma obazriva po pitanju otvaranja turističkih objekata i striktna u pogledu mera koje su bili obavezni da ispoštuju shodno njihovoj dinamici otvaranja, tako da očekujemo da ćemo brzo povratiti poverenje. Ukoliko ne bude nekog značajnog povećanja zaraženih u EU, godina bi mogla da se završi bez preteranog pada.
6. Kako vidite budući razvoj ekonomije na globalnom tržištu?
Kratkoročno, za ovu 2020. godinu predviđanja su veoma negativna, kao što se i očekivalo, ali ukoliko ne bude značajnijeg povećanja zaraženih, 2021. godina će biti prelomna, a u 2022. situacija će biti slična kao u prethodnoj. Jedan od problema koji je donela pandemija je opravdanje koje neki nalaze za već postojeće ili pak za nove protekcionističke mere koje prete da se zadrže. Po mom uverenju, važno je da zemlje održe izvestan proizvodni kapacitet i autonomiju, s tim da ne ugroze utvrđeni multilateralni poredak i trgovinsku slobodu.
7. Kako španski investitori vide srpsko tržište? Koliko španskih kompanija posluje u Srbiji? Koje su najznačajnije?
Španska preduzeća koja posluju u Srbiji su uistinu veoma zadovoljna, budući da su se uverila da mogu da računaju na kvalifikovan i konkurentan kadar, na dobre komunikacije sa EU, trgovinske sporazume ne samo sa EU, već i sa Rusijom i Turskom između ostalih, kao i na značajnu podršku Vlade Srbije u toj meri da neka razmatraju mogućnost da ovde prošire svoje aktivnosti, a neka su nam pokazala interesovanje da dođu. Ukupno imamo tridesetak preduzeća koja posluju u Srbiji. Za nas su sva važna, bilo da se radi o većim ili manjim, ali sektori u kojima su najznačajnija su bez sumnje moda, prehrambeni proizvodi, automobilski delovi, upravljanje otpadom i inženjering.
8. Kako biste ocenili saradnju Vlade Srbije i preduzetništva?
Sa Vladom Srbije imamo veoma dobru saradnju na svim nivoima i kad god nam je bila potrebna njena pomoć dobili bismo je. Međutim, obe strane su saglasne u tome da bi naše izuzetno prijateljstvo moralo više da se odrazi u domenu preduzetništva. U tom cilju, osim što ulažemo napore u širenju informacija i davanju šanse za preduzeća iz naše dve zemlje, voleli bismo da se podigne i nivo naših institucionalnih odnosa, što bi omogućilo da ova tržišta privuku pažnju većeg broja preduzeća i da se zajednički realizuju neki važni projekti.
9. Kolika je trgovinska razmena između naše dve zemlje? Šta uvozi Srbija iz Španije, a šta izvozi u nju? Koji je sektor najinteresantniji sa ekonomsku saradnju?
Tokom poslednjih deset godina dolazi do stalnog rasta trgovinske razmene između naše dve zemlje, koji je praktično dostigao 500 miliona evra u 2018. i 2019. godini. Španija izvozi u Srbiju pre svega meso, elektro aparate i elektro materijal, vozila i automobilske delove, mašine i mehaničke aparate i odevne predmete. Srbija izvozi u Španiju proizvode od kaučuka (gume), automobilska sedišta, žitarice, papir i proizvode od celuloze i mehaničke aparate. Trgovinski odnosi su nam sve intenzivniji i raznovrsniji, tako da ne može da se kaže da postoji samo jedan interesantan sektor. Sektori u kojima vidimo najbolje mogućnosti za privrednu saradnju između Španije i Srbije su proizvodi široke potrošnje (moda i prehrambeni proizvodi), poljoprivredne mašine i tehnologija, životna sredina i usluge u oblasti inženjeringa i građevinarstva.
10. Da li možete da nam kažete nešto o saradnji Srbije i Španije u naučnoj, kulturnoj i obrazovnoj oblasti?
Budući da smo partneri i prijatelji, naravno da postoji saradnja u oblastima nauke, kulture i obrazovanja.
Sporazum o kulturnoj, obrazovnoj i naučnoj saradnji koji predstavlja osnov naše saradnje potpisali smo 2003. godine. Međutim, tačno je da postoji potencijal da se maksimalno unapredi saradnja u ovim oblastima. Konkretno, od mog dolaska ovde to je bila jedna od tema koju sam razmatrao sa ovdašnjim Ministarstvom za obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj. Imajući u vidu ogromno interesovanje koje postoji u Srbiji za učenje našeg jezika koji govori preko 500 miliona ljudi u svetu, Španija bi želela da se u srednjim školama u Srbiji uvedu dvojezična srpsko-španska odeljenja – to je program koji već postoji u drugim zemljama, kao na primer u susednoj Bugarskoj u kojoj je doživeo veliki uspeh i pokazao se kao koristan za učenike.
S druge strane, ne možemo da zaobiđemo značajanu ulogu Instituta Servantes, i to još od njegovog otvaranja 2004. godine, u širenju našeg jezika i kulture, i to je još jedna okosnica pomenute saradnje.
11. Kako biste predstavili Španiju kao turističku destinaciju? Koje su njene najznačajnije karakteristike i kulturno-istorijske znamenitosti?
Dakle, izvesno je da Španiju nije potrebno mnogo predstavljati kao turističku destinaciju. Španija je na prvom mestu u svetu kao destinacija za godišnji odmor, a na drugom po doseljavanju i prihodu. Španija je 2019. godine zabeležila nov rekord po broju stranih turista koji je iznosio 83,7 miliona i prihodom od 92 milijarde i 337 miliona evra. Prijatna klima, neizmerno kulturno bogatstvo, gastronomski raj, prirodne lepote sa 5.000 km dugom obalom sa plažama i kristalno čistom vodom, planinski vrhovi, vrhunska infrastruktura – sve to čini Španiju najkonkurentnijom turističkom destinacijom prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u putovanjima i turizmu za 2019. godinu.
Španija zauzima treće mesto u svetu po broju mesta koja je UNESCO proglasio svetskom baštinom (odmah posle Italije i Kine). Džamija u Kordobi, Alhambra u Granadi, akvadukt u Segoviji, katedrala u Burgosu, modernistička dela Gaudija u Barseloni su samo neka od 48 istaknutih znamenitosti. Osim toga, mediteranska kuhinja, flamenko, bašte Kordobe ili karneval u Valensiji, čine deo od 19 nematerijalnih španskih kulturnih dobara pod zaštitom UNESCO-a zbog kojih smo evropska zemlja sa najvećim brojem obeležja ove vrste. A da ne pominjemo da je Španija prva u svetu po broju rezervata biosfere (ima ih ukupno 19).
Španski turizam je snažna industrija, sa čvrstom pozicijom među zemljama međunarodnim liderima u turizmu i sa velikim potencijalom za rast u budućnosti.