Kanada
Kanada je država u Severnoj Americi koja se nalazi severno od Sjedinjenih Američkih Država. Sa površinom od 9.976.670 km² druga je po veličini država u svetu, posle Rusije, a samo 0,5 posto svetske populacije živi u njoj. Glavni grad Kanade je Otava, a najveći grad je Toronto. Broj stanovnika Kanade iznosi približno 36 miliona.

Danas je Kanada federacija koja se sastoji od deset provincija i tri teritorije. Prema državnom uređenju je parlamentarna demokratija i ustavna monarhija sa kraljicom Elizabetom II kao vrhovnim suverenom. Dvojezična je država, gde su osim na federalnom nivou, engleski i francuski jezik zvanični i u provinciji Novi Brunsvik. Na vrhu je liste članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta (G20) kao država koja je u potpunosti prihvatila rodnu ravnopravnost.
Ime Kanada dolazi od irokeške reči kanata, što znači naselje.
Kanadska vlada je proglasila Deda Mraza za kanadskog državljanina. U suštini, pismo Deda Mrazu možete poslati na Severni pol na bilo kom jeziku (uključujući i Brajevu azbuku), a njegovi pouzdani vilenjaci će odgovoriti na sva pisma.
Ima najdužu obalu na svetu. Zapravo, ukoliko biste krenuli na put peške oko zemlje (bez spavanja, jela i odmora), bilo bi vam potrebno oko četiri i po godine da je obiđete. U Kanadi postoji čak dva miliona jezera.
Hokej i lakros su kanadski nacionalni sportovi, a košarku je izmislio Kanađanin.
Ambasadorka Kanade u Srbiji Kati Čaba
1. Vaša ekselencijo, kako se osećate u Beogradu? Možete li nam reći svoje utiske o Srbiji?
Počastvovana sam i drago mi je da imam priliku da zastupam Kanadu kao ambasador u Beogradu. Već neko vreme sam razmišljala o Beogradu kao dobroj destinaciji za moju porodicu i mene, pa mi je veoma drago što mi se ta želja ostvarila.
Posle dužeg boravka ovde mogu da zaključim da su prvi utisci koje sam stekla po dolasku bili prilično tačni. Između ostalog, imala sam utisak da su Srbi topli, ljubazni i gostoprimljivi ljudi; da je Beograd dinamičan i zanimljiv grad sa mnogo dešavanja; i da je Srbija lepa zemlja sa mnogo stvari koje vredi videti, uključujući raznovrsnu prirodu i istorijske lokalitete kao što su manastiri i tvrđave. Zaista sam uživala upoznavajući celu zemlju.
2. Koliko dugo ste na poziciji ambasadora u Srbiji i kako je izgledala Vaša diplomatska karijera pre dolaska u Srbiju?
Stigla sam na jesen 2017. godine, a svoje akreditive predala sam predsedniku Vučiću početkom decembra iste godine. Veći deo svoje karijere provela sam radeći na kanadskim razvojnim i tehničkim programima u raznim zemljama, najviše u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Studirala sam političke nauke sa fokusom na bivši Sovjetski Savez i Centralnu I Istočnu Evropu. Nakon toga, bilo je logično za mene da se skoncentrišem na taj region, što je podrazumevalo i četiri postavljenja u taj deo sveta – u Ukrajinu (dva puta), Rusiju i Bosnu i Hercegovinu. Međutim, želela sam da širim svoje vidike, zbog čega sam takođe neko vreme radila na korporativnim pitanjima, kao i onim u vezi sa Afrikom. Poslednje postavljenje pre dolaska u Beograd bio je u Etiopiju u ulozi direktora kanadskog programa za pomoć, u okviru kog sam radila u našoj ambasadi u Adis Abebi.
3. Kakva je spoljnotrgovinska saradnja naših zemalja i koje privredne grane u Srbiji imaju najviše potencijala? Šta Srbija izvozi u Kanadu, a šta uvozi iz nje?
Obim trgovine između Kanade i Srbije ima potencijal za rast u brojnim industrijskim granama. Kanada je širom sveta poznata po svojoj efikasnosti u oblasti čistih tehnologija, informaciono-komunikativnih tehnologija (ICT), poljoprivredne tehnologije i rudarske opreme. To predstavlja priliku ne samo za povećanje izvoza iz Kanade u Srbiju, nego i za potencijalna partnerstva sa srpskim kompanijama.
Drugi sektor za koji raste interesovanje jesu kreativne industrije. Kanada je svetski lider u oblasti animacije i video igrica, a nedavno smo bili uključeni u organizaciju Beogradske konferencije kompjuterske grafike i umetnosti koja se bavi budućim razvojem tih industrijskih grana. Kao prateći događaj, organizovali smo radionicu u našoj ambasadi koja je bila posvećena obrazovanju u oblasti industrije video igrica i animacije i iskustvu Kanade u tom domenu. Nadam se da će Kanada i Srbija prepoznati veliki potencijal za saradnju koji te uzbudljive industrijske grane nude.
4. Kada govorimo o ulaganjima, kako investitori iz Kanade vide srpsko tržište? Koliko kanadskih kompanija trenutno posluje kod nas i koje su najvažnije kompanije koje ulažu u Srbiju?
Poboljšanje položaja Srbije na aktuelnoj listi Svetske banke o poslovanju („Doing Business“) pokazuje da Vlada ulaže značajan trud u poboljšanje poslovne klime za lokalne i međunarodne investitore. Želela bih ovim putem da čestitam Vladi Srbije na tim uspesima i da je ohrabrim da nastavi saradnju sa privatnim sektorom u cilju izgradnje boljeg poslovnog okruženja u korist svih.
Kanadske kompanije su dosta zainteresovane za Srbiju kao tržište. U Srbiji trenutno posluje oko 50 registrovanih kanadskih preduzeća. Ponosna sam što kompanije kao što su Molson Coors, Magna, Bombardier i nekoliko rudarskih kompanija pokreću poslovanje ovde ili se interesuju za Srbiju. Naše odeljenje za trgovinu sarađuje sa velikim brojem malih i srednjih preduzeća iz Kanade i lokalnim srpskim partnerima, gradeći jače ekonomske veze između naših dveju zemalja. Nadamo se da će još više kompanija doleteti ovamo u cilju poslovanja. Možda će to jednom biti moguće i direktnim letom iz Toronta!
5. Kako biste okarakterisali saradnju s Vladom Srbije i privrednim udruženjima u cilju razvoja preduzetništva?
Pre četiri godine, kanadsko-srpsko poslovno udruženje CANSEE je u saradnji s Kanadskom ambasadom i Fakultetom za poslovne studije „Richard Ivey Business School“ Univerziteta u zapadnom Ontariju pokrenula program poznat kao LEADER. Ovaj program je osmišljen za nove diplomce i mlade preduzetnike koji bi voleli da dalje razviju svoje osnovne preduzetničke i poslovne sposobnosti. U programu učestvuje 40 studenata godišnje, a radujemo se rastućem interesovanju potencijalnih kandidata iz godine u godinu. Veliki broj bivših polaznika programa LEADER sada vodi uspešna mala preduzeća. Zahvalni smo na podršci koju nam u sprovođenju programa pruža Privredna komora Srbije i zahvaljujem se predsedniku Marku Čadežu i njegovom timu što su nas podržali.
6. U maju 2018. potpisan je Bilateralni sporazum o vazdušnom saobraćaju koji avio-kompanijama omogućava ponudu direktnih letova između Srbije i Kanade. Kako napreduje realizacija tog plana?
Ovaj Sporazum je prošlog leta tokom boravka u Srbiji potpisao Stefan Dion, kanadski ambasador u Nemačkoj i specijalni izaslanik našeg premijera u Evropi. Sporazum otvara vrata za uvođenje direktnih letova između Toronta i Srbije. Naše odeljenje za trgovinu je u pregovorima sa avio-kompanijom Air Serbia u vezi sa direktnim letom između Beograda i Toronta, a nadamo se pozitivnom ishodu. To bi bilo korisno ne samo za poslovnu zajednicu, nego i za veliku zajednicu srpske dijaspore koja živi u Kanadi.
7. Srbija je danas država kandidat – pregovori su počeli u januaru 2014. godine.Po Vašem mišljenju, gde je sada Srbija na putu ka EU i šta će biti presudno za Srbiju da postane članica?
S obzirom na njegov značaj za regionalnu bezbednost i stabilnost, Kanada podržava integraciju celog Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, u EU. Kanada nije deo EU, ali se nadamo da će perspektiva ulaska u EU za zemlje Zapadnog Balkana ostati otvorena, jer verujemo da je potpuna evroatlanska integracija tog regiona od odlučujućeg značaja za ekonomski prosperitet i održavanje bezbednosti i stabilnosti u ovom delu sveta.Ne bi bilo primereno da u ulozi ambasadora Kanade nagađam koje su namere EU ili pojedinih država članica. Kanada je pregovarala u vezi sa sporazumom CETA, sveobuhvatnim ekonomskim i trgovinskim sporazumomizmeđu EU i Kanade, tako da znamo iz prve ruke koliko takvi pregovori mogu da budu komplikovani. Ovaj značajni Sporazum koji odražava i promoviše vrednosti koje Kanada i EU dele, potpisan je 30. oktobra 2016. godine, a stupio je na snagu 21. septembra 2017. godine. Godišnje preglede napretka u pristupanju Evropskoj uniji koje izdaje Evropska komisija smatramo poštenom i temeljnom analizom mogućnosti za dalji razvoj i oblasti na kojima treba raditi. Nezavisno od brzine i mogućeg ishoda procesa pregovora o pristupanju EU, sve zemlje Zapadnog Balkana se suočavaju sa problemima kao što su vladavina prava, inkluzivno upravljanje, sloboda medija, sudska nezavisnost i korupcija.
8. Možete li nam reći nešto o odnosima Srbije i Kanade na polju nauke, kulture i obrazovanja?
Veoma smo ponosni zbog velikog interesovanja za kanadske kulturne sadržaje u Srbiji. Kanadski umetnici iz svih oblasti, od književnosti, muzike, pozorišta, filma do vizuelnih umetnosti, redovno gostuju u Srbiji. Početkom novembra, Novi Sad je bio domaćin zajedničke izložbe savremene umetnosti i umetnosti performansa kanadskih i srpskih umetnika, koja će biti predstavljena i u drugim gradovima Srbije i regiona. Beogradski festival igre svake godine predstavi najnovija dostignuća i umetnike pozorišne igre.
Izuzetno nam je drago da je i srpska kultura sve prisutnija u Kanadi, pre svega zahvaljujući aktivnoj srpskoj dijaspori. Tako se svake godine već tradicionalno u Torontu i Vankuveru održavaju festivali srpskog filma, književne večeri na kojima su predstavljeni srpski pisci iz matice i dijaspore.
Preko 300 kanadskih naslova je prevedeno na srpski jezik u poslednjih petnaest godina i to su podjednako zastupljeni pisci anglofonog i frankofonog govornog područja u Kanadi. Takođe postoje odlični srpski folklorni ansambli u Kanadi, naročito u Torontu, koji negovanjem pesama i igara svog rodnog kraja veoma pomažu očuvanju srpske kulture i tradicije u multikulturalnoj Kanadi.
Želela bih naročito da istaknem i aktivnu Srpsku asocijaciju za kanadske studije (SACS) čiji su članovi kanadisti – profesori i studenti postdiplomskih studija sa univerziteta širom Srbije, koji se bave proučavanjem kanadskog društva i književnosti. Na kanadskim univerzitetima predaje značajan broj profesora srpskog porekla, od kojih su mnogi ostali vezani i za matične univerzitete u Srbiji . Kanada pruža odlične mogućnosti za studiranje, stipendije i mogućnost studija uz rad za inostrane studente uključujući i srpske, naročito na postdiplomskim studijama.
9. Kako biste predstavili svoju zemlju kao turističku destinaciju? Koje karakteristike i znamenitosti biste istakli?
Kanada je ogromna zemlja sa mnogobrojnim atrakcijama, uključujući velike urbane centre, žive multikulturalne gradove, raznovrsne kuhinje koje koriste lokalne proizvode i spektakularnu divljinu. S obzirom na geografsku veličinu zemlje, važno je da napravite selekciju stvari koje želite da vidite kada putujete u Kanadu. Nijagarini vodopadi (tačnije vodopadi Potkovica, na kanadskoj strani) omiljena su destinacija, kao i odmarališta u Stenovitim planinama (Rocky Mountains) na zapadu: Banf, jezero Luiz i Džasper. Razdaljina između njih iznosi 3.500 km, zato preporučujem da se odrede prioriteti. Toronto je živopisan multietnički centar sa brojnim atrakcijama, uključujući Kanadski nacionalni toranj (CN Tower). Na zapadnoj obali se Vankuver smatra jednim od najlepših i najprijatnijih gradova za život na svetu, gde se spajaju okean i planine i gde su dostupne sve aktivnosti koje oni mogu da ponude. Pokrajina Kvebek je najstariji deo sadašnje Kanade gde se prvenstveno govori francuski jezik. Ona nudi potpuno drugačije iskustvo svojim posetiocima: Montreal je grad s bogatom kulturom, dok je grad Kvebek istorijski centar u kom su očuvana originalna naselja u zemlji, uključujući građevine iz 17. veka. Ako želite da se udaljite od gradova, postoji razvijena mreža nacionalnih i pokrajinskih parkova. Neke od njih, na primer najveći – Nacionalni park šumskih bizona (Wood Buffalo National Park, 45.000 km2), moguće je posetiti isključivo na konjima, u kanuima ili peške, jer skoro da ne postoje putevi.Zima u Kanadi može blago rečeno da bude izazovna, ali ako se toplo obučete i spremni ste za avanture, možete uživati u mnogim aktivnostima u prirodi kao što su skijanje, klizanje, hokej na ledu, planinarenje u snegu (snowshoeing), ili čak sankanje sa psima. Na proleće možete da posetite javorove šume gde se skuplja sok od drveća koji se zatim kuva u „kolibama šećera“ (sugar shacks) u cilju proizvodnje javorovog sirupa, verovatno najpoznatije kanadske namirnice.
10. Šta Vam se naročito dopada u Srbiji? Kako provodite slobodno vreme?
Jedna od stvari u kojima najviše uživam ovde i koja me je prijatno iznenadila jeste bogati i raznoliki kulturni život. Svaki dan imate toliko mogućnosti, uključujući odlične koncerte klasične i džez muzike, filmske festivale, operu i balet, pozorišne predstave i umetničke izložbe.
Osim što prisustvujem kulturnim događajima koliko moj raspored to dozvoljava, Srbija je divno mesto za uživanje u fantastičnoj hrani. Uživam u raznolikosti jela koja se mogu naći širom zemlje. Ko ne voli da provodi vreme u kafanama, uživa u dobroj hrani i sluša tamburaše?!
Takođe sam otkrila da vinska kultura u Srbiji cveta, kroz neke starije vinarije, ali i brojne novije. Moj muž i ja imali smo priliku da nekoliko njih posetimo u različitim delovima Srbije, i tamo se mogu otkriti vrhunska vina.
Osim toga, volim da provodim vreme sa svojom porodicom i da razgledam grad i zemlju. Nemam mnogo vremena za kuvanje, ali kada ga imam, volim da idem na Kalenić pijacu da nabavim sveže lokalne proizvode. Kao što vidite, uživam u svom životu ovde!