Početna > Izdanja > Broj 121 > Intervju - Udo Ajhlinger SIEMENS

Udo Ajhlinger, generalni direktor kompanije Siemens u Srbiji

SIEMENS-Simbol inovacija

Glavni pokretači uspeha su istrajnost i primena jasne strategije. Prisustvo kompanije Siemens u ovoj državi već 132 godine veoma je značajno. Mi smo deo srpskog društva i vrlo smo posvećeni Srbiji. Srbija je još uvek malo, ali i promenljivo tržište sa velikim projektima u oblasti infrastrukture, koje prolazi kroz proces digitalne transformacije... Ova transformacija donosi velike izazove, npr. odliv mozgova kada je reč o talentima, ogromne investicije u obrazovanju, reforme strukture Vlade, kao i teške odluke na nivou Vlade. Poslovanje u ovakvom okruženju zahteva ne samo naporan rad, već i mnogo posvećenosti poslu i ljudima oko vas.

1.G. Ajhlinger, mnogi ljudi vas znaju kao izvršnog direktora kompanije Siemens u Srbiji. Možete li nam reći nešto lično o sebi?

Rođen sam i odrastao u Severnoj Rajni-Vestfaliji u Nemačkoj. Nakon završene srednje tehničke škole i fakulteta, napustio sam Nemačku na neko vreme.

Svoju karijeru započeo sam u jednoj maloj građevinskoj firmi u Berlinu, a zatim sam započeo rad na jednom velikom projektu u Njujorku.

Vratio sam se u Nemačku nakon završetka projekta i odmah se zaposlio u kompaniji Siemens.

2.Kako je tekao put Vaše karijere pre dolaska na poziciju na kojoj se danas nalazite?

Kada sam se tek zaposlio u kompaniji Siemens, bio sam u Sektoru automatizacije i pogonske tehnike – što je danas Sektor digitalne industrije – i bio sam odgovoran za prodaju, automatizaciju i opremu za kompaniju Ford Evropa. Nakon toga su usledile pozicije u Sektoru komunikacija.

Bio sam instruktor prodaje nekoliko godina, a 1996. godine postao sam direktor prodaje u Istočnoj Nemačkoj. Posle 3 godine na ovoj funkciji preuzeo sam sve aktivnosti marketinga i komunikacija u sedištu za Nemačku.

Tada je telekomunikaciono poslovanje kompanije Siemens postalo veoma teško, a ja sam dobio zadatak da rekonstruišem organizaciju globalne prodaje u jednom od najvećih projekata rekonstrukcije u istoriji ove kompanije.

Tada sam prvi put bio suočen sa ubrzanom finansijskom i strukturnom rekonstrukcijom i, nažalost, morali smo da otpustimo 27.000 ljudi.

Nakon toga sam želeo da razvijem nešto i prvi put mi je ponuđeno da dođem u Srbiju u periodu od 2002. do 2005. godine na poziciju direktora odeljenja telekomunikacija.

Posle me je posao odveo u Kinu, na Bliski istok, a zatim i nazad u sedište. Na kratko sam napustio Siemens, ali sam se vratio 2012. godine u odeljenje tehnologija izgradnje, koje je sada deo odeljenja inteligentne infrastrukture. Tri godine kasnije, započeo sam rad u Srbiji i preuzeo Siemens d.o.o. Beograd. Moja karijera pretežno je usmerena na prodaju i još uvek uživam u njoj.

3. Siemens d.o.o. posluje u Srbiji već 132 godine, pri čemu značajno doprinosi realizaciji kapitalnih investicija i predstavlja simbol inovacija. Šta je bio pokretač ovog dugog i kontinuiranog razvoja?

Glavni pokretači uspeha su istrajnost i primena jasne strategije. Prisustvo kompanije Siemens u ovoj državi već 132 godine veoma je značajno.

Mi smo deo srpskog društva i vrlo smo posvećeni Srbiji.

Srbija je još uvek malo, ali i promenljivo tržište sa velikim projektima u oblasti infrastrukture, koje prolazi kroz proces digitalne transformacije...

Ova transformacija donosi velike izazove, npr. odliv mozgova kada je reč o talentima, ogromne investicije u obrazovanju, reforme strukture Vlade, kao i teške odluke na nivou Vlade.

Poslovanje u ovakvom okruženju zahteva ne samo naporan rad, već i mnogo posvećenosti poslu i ljudima oko vas.

4.Kao pionir u segmentu digitalizacije – neizbežnom procesu u velikom broju sektora – kako biste ocenili Srbiju i njen napredak kada se radi o implementaciji digitalnih rešenja?

Nažalost, Srbija je manje-više propustila drugu i treću industrijsku revoluciju. Četvrta je trenutno u toku.

Ona donosi mnoštvo mogućnosti, ali i isto toliko odgovornosti. Primećujem da sadašnja Vlada ulaže mnogo truda npr. oko projekta eUprava kako bi olakšala interakciju između društva i zvaničnika. Vlada podržava sve vrste obrazovnih aktivnosti u pogledu digitalizacije, i to ne samo u oblasti informacionih tehnologija. Dakle, da odgovorim na pitanje, Srbiji bih dao pozitivnu ocenu kada je reč o implementaciji digitalnih rešenja. Još uvek nismo na nivou kom težimo, ali vidim da su ljudi motivisani i da Vlada podržava ove strategije.

5.Uopšteno govoreći, kako digitalizacija utiče na razvoj inteligentnih gradova?

Digitalizacija menja doslovno sve. Verujem da će se u budućnosti gradovi takmičiti u pružanju boljeg života svojim građanima. To počinje radom na javnom prevozu – potrebna su vam bezbedna i čista prevozna sredstva, smanjenje vremena putovanja, smanjenje zagušenja, itd. Ima toliko toga što treba promeniti; npr. kompanija Siemens pruža podršku tom procesu inteligentnim sistemom za upravljanje saobraćajem koji se primenjuje od ove godine i koji omogućava manje gužvi u saobraćaju, manje zagađenja i kraće vreme putovanja.

.

6.Uspešno ste sarađivali na projektima modernizacije kulture s najvažnijim preduzećima u Srbiji, a nedavno je potpisan i memorandum o razumevanju s kompanijom Telegroup d.o.o. i drugim partnerima. Gde još vidite potencijal za razvoj poslovanja?

. . Vidim mnogo odličnih kompanija koje se bave ekologijom u Srbiji, npr. preradom otpadnih voda, kanalizacionim sistemima, itd. i svestan sam da sve što je ispod površine tokom vremena mora da se obnavlja. Neki kanalizacioni sistemi, cevi, itd. stari su preko sto godina. Prema tome, osnovna infrastruktura koja omogućava normalan život veoma je lošeg kvaliteta u nekim delovima grada.

Trošimo mnogo energije u Srbiji, a energetska efikasnost je danas obaveza i velika poslovna oblast kojoj se mora pristupiti na sistematičan način.

Sledeća tema je prečišćavanje vode. Da li ste znali da se u Frankfurtu, u Nemačkoj, voda koja se koristi npr. za puštanje vode u toaletu upotrebljava čak 4-6 puta? Na bezbedan način se iznova prečišćava i veoma je visokog kvaliteta. Tu još uvek imamo mnogo posla.

7.Poslovna klima u Srbiji se dosta promenila. Po Vašem mišljenju, kakvi su uslovi poslovanja na srpskom tržištu?

Poslovna klima je zaista povoljna i veoma je važno što privlačimo sve više stranih direktnih investicija.

Trenutno se dosta investira, a mnogo investicija je već i realizovano. Smatram da Srbija postaje sve privlačnija direktnim investitorima zbog svoje strateške pozicije, i to ne samo u geografskom smislu: još uvek nije u EU, pa su neki procesi jednostavniji u ovom delu sveta u odnosu na zemlje EU. Rekao bih da je podrška koju Vlada pruža stranim direktnim investitorima ključna za obezbeđivanje više poslova za kvalifikovane ljude u Srbiji. Mi smo lično uključeni u taj proces, zato što većina investitora želi da čuje iskustva kompanije Siemens u ovoj državi.

Imamo oko 3.500 zaposlenih i nastavićemo da rastemo.

Naravno, još ima prostora za poboljšanje u Srbiji; ponekad je slika o ovoj državi još uvek loša i na tome moramo da radimo sa inostranim komorama, kako bi ova država postala još zanimljivija investitorima.

8.Imate dva mesta proizvodnje u Srbiji. Možete li nam reći nešto više o svom portfoliju i poslovanju na tim mestima?

Naša fabrika vetrogeneratora u Subotici stara je 15 godina i predstavlja već poznatu priču o uspehu. Međutim, imamo i drugo mesto proizvodnje gde trenutno proizvodimo tramvaje Avenio. Avenio je lagano šinsko vozilo koje se koristi u mnogim zemljama sveta. Kao kompanija zainteresovani smo za to da naša moderna vozila koja proizvodimo u Kragujevcu prodajemo gradovima Srbije.

9,Koje aktivnosti i projekte ste pokrenuli u oblasti društveno odgovornih aktivnosti?

Društveno odgovorne aktivnosti su veoma široka tema. Različite grupe ljudi u našoj organizaciji imaju mnogo angažmana. Na primer, ako uzmemo Beograd, imamo spisak od 20 različitih društveno odgovornih aktivnosti kojima želimo da se posvetimo ove godine, od obnavljanja obdaništa, škola i bolnica do jednostavnog prikupljanja novca za neprofitne organizacije. Prostora za napredak uvek ima i mi bismo želeli da još više proširimo opseg naših društvenih aktivnosti. Neke od naših najvažnijih aktivnosti bili bi događaj „Budi i ti nečiji Deda Mraz“, koji smo organizovali sa Centrom za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Beogradu i proslava Nove godine sa organizacijom NUDOR koja pomaže porodicama dece obolele od raka. Smatram da je to veoma bitno zato što na taj način ne doprinosimo društvu samo plaćanjem poreza, već i pomaganjem onima kojima je to najpotrebnije.

10, Koji su primarni i strateški dugoročni planovi Vaše kompanije za naredni period?

Svet prolazi kroz ogromne promene. Kao što možete saznati iz medija, ulažemo napore da promenimo kompaniju, a Vizija 2020+ se ozbiljno zahuktava.

Sledeće godine nas čeka inicijalna javna ponuda za diviziju gasa i struje, a poseban fokus biće stavljen na digitalne industrije i inteligentnu infrastrukturu.

Naravno, u Srbiji ćemo razvijati i naše zdravstveno poslovanje.

Godine koje dolaze biće pozitivne za Siemens u Srbiji, kao i za samu zemlju i društvo...

11,Koji savet biste dali mladim ljudima i budućim liderima?

Uzmite stvari u svoje ruke. Niko vas neće terati da izgradite karijeru.


Berza

investicioni fondovi

kursna lista