Njegova Ekselencija šeik Mubarak bin Fahad Al Tani, ambasador Katara u Srbiji
Katar
Katar, zvanično Država Katar, emirat je na Bliskom istoku koji se nalazi na malom Katarskom poluostrvu koje je deo većeg Arabijskog poluostrva. Graniči se sa Saudijskom Arabijom na jugu a sa ostalih strana ga okružuje Persijski zaliv. Morem je razdvojen od Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Površina države iznosi 11.437 km².

Katar je zvanično dobio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva i postao nezavisnasuverena država 3. septembra 1971. godine.
Po državnom uređenju Katar je apsolutna monarhija — emirat. Glavni grad je Doha.
Reljef je zaravnjen sa niskim brežuljcima. Uz granicu sa Saudijskom Arabijom su udubljenja u kojima su slane močvare. Najviša tačka u Kataru je Kurain Abu el Derem na visini od 103 metra.
Zvanična religija u Kataru je islam. Arapski, odnosno njegov lokalni dijalekt, je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u raznim industrijama.
Privredom Katara dominira industrija prirodnog gasa. Prihodi od prodaje prirodnog gasa omogućili su povećanje životnog standarda i uvođenje socijalne države nalik na one u Evropi.
U moru postoje koralna ostrva. Nema stalnih vodenih tokova. Oblast Džebel Duhan sadrži glavna nalazišta nafte, dok polja prirodnog gasa leže u blizini obale, na severozapadu poluostrva.
Klima je pustinjska, s vrućim letima i vrlo malo padavina.
Katar je sedište poznate arapske TV stanice Al Džazira. U poslednje vreme zemlja se ubrzano demokratizuje. Lokalni izbori održani su prvi put 1999. godine.
1. Vaša Ekselencijo,kako se osećate u Beogradu? Možete li nam reći svoje utiske o Srbiji?
Srpski narod je veoma prijateljski nastrojen i gostoprimljiv. Svaki stranac biva dočekan i prihvaćen na veoma topao način i bez diskrimiacije. U Srbiji svako ima priliku da se uklopi i doživi je kao drugu domovinu. Stoga, srpski narod, njegova kultura i tradicija ostavljaju najlepše utiske na sve posetioce. Takođe, primetno je da Srbija vredno radi kako bi ostvarila dalji napredak u svim sferama života, posebno u turizmu.
2. Koliko dugo ste na poziciji ambasadora u Srbiji i kako je izgledala Vaša diplomatska karijera pre dolaska u Srbiju?
Postavljen sam na poziciju ambasadora Katara u Srbiji u februaru 2015. godine. Pre toga sam bio ambasador u Azerbejdžanu, gde sam proveo šest godina.
3. Kakva je trenutna diplomatska i ekonomska saradnja dve zemlje, kakva je bila u prošlosti i šta bi trebalo promeniti u budućnosti?
Diplomatska saradnja između naše dve zemlje odvija se na najvišem nivou i na obostranu korist. Tome doprinosi rad ambasada Katara u Beogradu i Srbije u Dohi, koje su otvorene 2015. godine, ali prvenstveno predstavnika dve vlasti, koje intenzivno rade na unapređenju sveobuhvatnih odnosa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima. Podsetio bih da je tokom posete bivšeg predsednika Republike Srbije, Tomislava Nikolića, Dohi 2016. godine potpisano pet sporazuma i memoranduma o razumevanju. Očekujemo da će brojni potpisani bilateralni sporazumi početi uspešno da se realizuju u narednom periodu, i nadamo se da ćemo videti katarski doprinos u novim značajnim projektima u oblasti ekonomije, kulture, infrastrukture i dr.
4. Kakvu saradnju imate sa Vladom Srbije i privrednim udruženjima u cilju jačanja preduzetništva?
Veoma smo zadovoljni saradnjom koju imamo sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i vlastima u Srbiji. Naše dve zemlje imaju prijateljske odnose koji se kreću uzlaznom putanjom, zahvaljujući posvećenosti Vlada dveju zemlja. U poslednjem periodu, razmenili smo nekoliko poseta visokih zvaničnika i delegacija, tokom kojih je potpisano sedam bilateralnih sporazuma i memoranduma, dok je u toku usaglašavanje brojnih drugih sporazuma. Sada je potrebno fokusirati se na jačanje ekonomske saradnje, s obzirom na to da trgovinska razmena zaostaje u odnosu na nivo političkih odnosa, zbog nepostojanja direktnog kontakta između poslovnih ljudi u našim zemljama.
5. Kakva je spoljnotrgovinska saradnja naših zemalja i koje privredne grane u Srbiji imaju najviše potencijala? Šta Srbija izvozi, a šta uvozi iz Katara?
Spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Katara 2017. godine je iznosila 11 miliona dolara, što je skoro duplo više nego 2016. godine. Čak 97 odsto trgovinske razmene odnosi se na robu koju je Srbija izvezla u Katar. Podaci govore da Srbija najviše izvozi vojnu robu, koja čini 52 odsto ukupnog srpskog izvoza u Katar. Privredna komora Srbije je prepoznala poljoprivredu, hranu, građevinske materijale, proizvode na bazi nafte i sektore mašinstva i tekstila, kao najveće potencijale za izvoz u Katar. Pored toga, očekuje se rast izvoza svežeg i smrznutog voća i povrća, mesa, meda, testenine i drugih prehrambenih artikala. Radimo na jačanju saradnje u obasti obrazovanja, energetike, poljoprivrede i ekonomije. Pored toga, Srbija i Katar moraju raditi na razvoju avioprevoza, posebno što se tiče povećanja broja teretnih letova između dve države. Želim da istaknem da su vrata moje zemlje širom otvorena za srpske turiste i privrednike, uz podsećanje da je Katar atraktivna turistička destinacija sa lepim plažama, muzejima, hotelima, rizortima, ali i sigurna zemlja za posetioce. Istovremeno, pozvao bih Katarane da posete Republiku Srbiju i da upoznaju njene prirodne lepote, kulturno i istorijsko nasleđe, ali pre svega da osete prijateljstvo srpskog naroda.
6. Kada govorimo o ulaganjima, kako investitori iz Katara vide srpsko tržište? Koje su najznačajnije kompanije koje su ulagale kod nas?
Prednosti ulaganja u Srbiju i pogodnosti njenog tržišta predstavljeni su katarskim privrednicima krajem oktobra prošle godine, kada je Srbiju posetila brojna privredno-politička delegacija iz Katara, a dalji koraci saradnje biće razmotreni i krajem aprila, kada će srpska privredna delegacija otići u uzvratnu posetu Kataru, kako bi radila na uspostavljanju direktnog kontakta sa privrednicima u Kataru i prikazala srpski potencijal na katarskom tržištu. Napomenuo bih da je Srbija privlačna destinacija za ulaganja zbog njene strateške pozicije, postojanja dobre mreže saobraćajne infrastrukture, kao i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini koje ima sa mnogim zemljama, ali i subvencija Vlade namenjenim stranim investitorima.
7. Srbija je danas zemlja sa statusom kandidata, a pregovori su započeti u januaru 2014. godine. Po Vašem mišljenju, gde je sada Srbija na putu ka EU i šta će biti presudno za Srbiju da postane članica?
Srbija je ostvarila značajan i primetan napredak u evropskim integracijama, zbog čega je sa pravom nazivaju liderom u regionu. Mi se radujemo uspehu vaše Vlade, sa željom da Srbija bude prva naredna članica EU.
8. Možete li nam reći nešto o odnosima Srbije i Švedske na polju nauke, kulture i obrazovanja?
Upravo su to oblasti na kojima radimo, pored ekonomije. U vezi sa tim, potpisani su Memorandumi o razumevanju u oblasti kulturem omladine i sporta. Podsetio bih da već postoji veliki broj sportista i sportskih stručnjaka i trenera koji su svoje karijere nastavili u Kataru. Takodje bih napomenuo da su pripreme u punom jeku za predstojeći Mundijal koji će predstaviti Katar kao sportsku državu. U narednom periodu očekujemo i da bude potpisan bilateralni sporazum u oblasti visokog obrazovanja, što će dodatno otvoriti vrata za približavanje mladih ljudi iz naših zemalja.
9. Kako biste Vi predstavili svoju zemlju kao turističku destinaciju?
Katar je jedinstvena turistička destinacija i predstavlja spoj tradicije i modernizma. Doha je svakako najpopularnije mesto u kom se nalaze Muzej islamske umetnosti i Nacionalni muzej, suk Vakif, park Bida, plaža Khor Al Udaid koju karakterišu visoke peščane dine, ostrvo Banana, kao i mesto Al Jassasiya, mesto na kome ćete videti nestvarne šare uklesane u stene. Srpski turisti mogu biti zainteresovani za odlazak na safari, obilazak modernih beduinskih sela, vožnju kamila i skijanje na pesku
10. Šta Vam se posebno dopada u Srbiji? Kako provodite slobodno vreme u Srbiji?
Slobodno vreme obično provodim u prelepoj prirodi sa svojom porodicom i prijateljima. Takođe učestvujem u velikom broju kulturnih događaja, uključujući i one koje organizuje Savet arapskih ambasadora u Beogradu, a ovi događaji su prilika da se radi na približavanju naših kultura i običaja, što doprinosi i jačanju naših odnosa. Ne mogu da ne pomenem pešačku ulicu "Knez Mihajlova" i tvrđavu Kalamegdan, koje ostavljaju snažan utisak na svakog posetioca.