homepage_name! > Izdanja > Broj 113 > Ekskluzivno - Intervju NLB, Dejan Janjatović

Dejan Janjatović, član Izvršnog odbora NLB Banka

Digitalizacija u bankarstvu

Budućnost upravljanja rizicima je ista kao budućnost svih drugih procesa u bankarstvu, a to je u digatalizaciji. Štaviše, mogu da kažem da će bankarstvo imati velike koristi od digitalizacije u oblasti upravljanja rizicima. Zahvaljajući novim tehnologijama u obradi podataka i digatalizaciji procesa, banke će imati brže odlučivanje, niže troškove, mnogo preciznije predviđanje i pravovremeno reagovanje na neočekivane događaje. Banke će vrlo brzo moći da obrađuju veliki broj podataka o klijentima kojima raspolažu i da primenom naprednih analitičkih tehnika u pravom momentu prepoznaju potrebe svojih klijenata, preciznije procene rizike i očekivane gubitke.

1.Uspešno je implementiran Basel lll standard u bankama u Srbiji – šta nam je on doneo, a šta nam donosi već najavljeni Basel lV standard?

Regulatorni okvir se konstantno unapređuje sa ciljem da se poveća otpornost bankarskog sistema, osigura adekvatna kapitalizovanost banaka i njihova spremnost da budu stabilne bez obzira na konjukturna kretanja i makroekonomske šokove. Upravo zahtev da banke osiguraju dovoljno kapitala za rizike koje preuzimaju bio je povod za uvođenje Basel I standarda još 1988. godine. Basel lll je uveden kao odgovor na finansijsku krizu 2008. godine kako bi se unapredila sposobnost bankarskog sektora da apsorbuje šokove koji proizilaze iz finansijskih i bankarskih pritisaka, čime se smanjuje rizik njihovog daljeg prenošenja na realni sektor. Basel lll je doneo novine uvođenjem zaštitnih slojeva kapitala u normalnim uslovima koji bi mogli da se koriste u uslovima krize, zatim u poboljšanju kvaliteta regulatornog kapitala (CET1), kao i u merenju likvidnosti i pokazatelju Leverage-a (uvođenje minimalnog odnosa kapitala i ukupne aktive).

Najavljeni Basel IV standard ima pre svega za cilj da olakša supreviziju i uporedivost banaka, jer su banke primenom internih statističkih modela imale značajno različite načine izračunavanja rizične aktive i adekvatnosti kapitala. Basel IV donosi ograničenje u upotrebi internih modela, dodatnih ublaživača za Leverage racio, kao i najnižeg nivoa za obračun rizične aktive.

Uspešna primena ovih standarda čini banke mnogo otpornijim na šokove i krize, a sigurnost depozita građana i privrede mnogo većom. Sve to na kraju doprinosi većoj stabilnost bankarskog sektora i pozitivno utiče na jačanje poverenja klijenata, što predstavlja osnov uspešnog poslovanja banaka.

2.Velika promena je najavljena uvodjenjem IFRS 9. Koje glavne promene i izazove je IFRS 9 doneo konkretno vašoj banci?

IFRS 9 je uveo unapređenje u sistem obračuna ispravke vrednosti za kreditne gubitke i ovaj standard u potpunosti je zamenio MSFI 39.

Budući da umesto koncepta nastalih kreditnih gubitaka uvodi koncept očekivanih kreditnih gubitaka uključujući, između ostalog, i makroekonomska kretanja prilikom vršenja njihove procene i obračuna, može se reći da je IFRS 9 doneo model koji omogućava pravovremeno prepoznavanje i priznavanje kreditnih gubitaka. Sve banke na tržištu, pa i NLB Banka, prošle su dug proces pripreme i analize istorijskih podataka, što je bio jedan od najvećih izazova implementacije.

S obzirom na to da za klijente koji pokazuju da je rizik povećan banke moraju dodatno da rezervišu sredstva po tim plasmanima, što znači i veće troškove, praćenje klijenata i sistem rane naplate potraživanja dobili su još više na značaju.

3.Kako vidite budućnost upravljanja rizicima i koje glavne promene su neminovne?

Budućnost upravljanja rizicima je ista kao budućnost svih drugih procesa u bankarstvu, a to je u digatalizaciji. Štaviše, mogu da kažem da će bankarstvo imati velike koristi od digitalizacije u oblasti upravljanja rizicima. Zahvaljajući novim tehnologijama u obradi podataka i digatalizaciji procesa, banke će imati brže odlučivanje, niže troškove, mnogo preciznije predviđanje i pravovremeno reagovanje na neočekivane događaje.

Banke će vrlo brzo moći da obrađuju veliki broj podataka o klijentima kojima raspolažu i da primenom naprednih analitičkih tehnika u pravom momentu prepoznaju potrebe svojih klijenata, preciznije procene rizike i očekivane gubitke.

Šta će ovo značiti za klijente? Klijenti će od ovoga imati velike koristi. Pre svega kroz kontinuirano praćenje poslovanja, banka će biti u mogućnosti da u pravom momentu klijentu ponudi rešenje prilagođeno njemu, bilo da mu je potrebna finansijska podrška u vidu, recimo, kredita ili da klijentu predloži da višak svojih sredstava, recimo, oroči i tako ostvari određeni prinos. Pri svemu tome, klijent neće morati da zove banku, kao što je sada slučaj, već će se banka njemu prva obratiti. Takođe, kroz precizniju procenu rizika, banka će moći da ponudi bolje uslove klijentu koji ima dobru kreditnu istoriju i istovremeno ispunjava druge kriterijume. Drugim rečima, banka će biti istinska podrška svojim klijentima, poslovni partner koji prepoznaje njihove potrebe i kreira prava rešenja prilagođena njima, umesto serviranja iste ponude koja važi za sve.

Pri svemu tome, bitno je razumeti i uticaj ovih promena na kadrove koje banke imaju. Proces digitalizacije, primene novih tehnologija, kao i nove navike u ponašanju klijenata zahtevaće od banaka da ulože u svoje zaposlene, da im pruže podršku u sticanju novih znanja i veština, i da im pomognu da se prilagode novim sistemima rada, očekivanjima i ponašanju.

Sve što budućnost donosi predstavljaće značajnu promenu okruženja u kojem banke posluju i za pet do deset godina imaćemo bankarstvo koje će biti mnogo drugačije od onoga što danas poznajemo. Samo banke koje na pravi način odgovore ovim izazovima moći će da računaju na poverenje i lojalnost svojih klijenata.

berza_title!

fondovi_title!

kursna_title!