Početna > Izdanja > Broj 102 > Edukacija - Dejan Jovović

Godišnja skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke

Guverneri centralnih banaka sveta, ministri finansija i predstavnici najvećih banaka, okupili su se u sedištu MMF-a i Svetske banke u Vašingtonu na Godišnjoj skupštini koja je održana od 9. do 15. oktobra 2017. godine.

Tokom Godišnje skupštine MMF-a i Svetske banke održano je zasedanje savetodavnih tela ovih institucija, Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta i Zajedničkog komiteta za razvoj. Na ovim sastancima razmatrane su aktuelne teme koje se odnose na izglede za svetsku privredu i razvoj na finansijskim tržištima; program globalne politike u vezi sa postizanjem ravnomernijeg rasta u svetu i veće otpornosti svetske privrede; obezbeđenje podrške inkluzivnom i održivom rastu zemalja članica; teme koje se odnose na reviziju kvota MMF-a, odnosno akcijskog kapitala Grupacije Svetske banke i dr.

Kako su prenele svetske agencije, lideri finansija sveta su pozvali centralne bankare da se drže što je moguće duže politike niske kamatne stope, koja je pozajmljivanje učinila privlačnim i pomogla očuvanje i poboljšanje oporavka svetske ekonomije, ali je ono još ipak krhko.

Proglasivši da „oporavak nije potpun“, iako je prošlo čak osam godina od izbijanja finansijske krize 2008. godine, MMF u kojem je 189 zemalja, završio je svoj jesenji sastanak upozorenjem da „nema mesta samozadovoljstvu“ dok se zemlje suočavaju s novim izazovima za globalni rast zbog raznih pretnji, uključujući i sajber-bezbednosne napade i sve oštrije vremenske prilike povezane sa klimatskim promenama.

Zasedanje se bavilo, bar na marginama, i naporima da se bolje razumeju političke implikacije Trampove administracije, koja se snažno oslanja na parolu „Prvo Amerika“.

Sekretar za finansije SAD, Stiven Menučin, rekao je da je imao produktivne razgovore tokom gotovo 20 sastanaka sa zvaničnicima iz drugih država i na zajedničkim sednicama odbora za politiku MMF-a i Svetske banke, kao i tokom dva dana razgovora s grupom od glavnih 20 industrijskih zemalja.

Donald Tramp je postao predsednik obećavši da će ubrzati primenu američkih trgovinskih zakona i smanjiti trgovinske deficite SAD sa zemljama poput Kine i Meksika, koje je Tramp optužio za nepoštene trgovinske postupke koji su koštali milione američkih radnih mesta u proizvodnji.

Menučin je rekao da se saglasio sa ocenom nemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea da su diskusije bile opuštenije nego ranije ove godine, kada je Trampov tim stupio na dužnost, jer se sada bolje razumeju Trampovi ciljevi.

„Verujemo u slobodnu i poštenu uzajamnu trgovinu“, rekao je Menučin novinarima, kao i to da Trampova vlada jednostavno pokušava da obezbedi pošten tretman američkih radnika i kompanija u trgovinskim poslovima s drugim zemljama.

Menučin je rekao da je u džepu nosio spisak svih zemalja G-20 sa podacima o veličini trgovinskog deficita, koje SAD imaju u razmeni sa njima.

Šojble, ove godine predsednik finansijske grupe G-20, rekao je da veruje da protivljenje globalizaciji popušta pred boljim razumevanjem da put ka rastućem prosperitetu za sve zavisi od veće saradnje među zemljama.

Međutim, Trampova vlada je do sada bila veoma skeptična prema raznim multilateralnim organizacijama. Sjedinjene Američke Države su se povukle iz Uneska, agencije Ujedinjenih nacija za kulturu. On je ukinuo trgovinski sporazum Azija-Pacifik i pretio je da se povuče iz Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom. Odustalo se od pružanja dodatnog kapitala Svetskoj banci, osim ako to telo za borbu protiv siromaštva ne preispita način na koji distribuira zajmove.

U govoru u političkoj grupi MMF-a, Menučin je rekao da želi da MMF bude „snažniji zagovornik“ za snažan globalni rast namećući stroži nadzor nad ekonomskim politikama svojih članica i pažljivo gledajući promene koje treba da izvedu zemlje koje imaju trgovinske viškove.

Dok u saopštenju MMF poziva velike centralne banke da zaštite globalni oporavak tako što će biti oprezne pri smanjivanju podrške koja je na snazi od finansijske krize 2008. godine, u mnogim slučajevima trend je izgleda suprotan.

U Sjedinjenim Američkim Državama, Federalne rezerve su dvaput ove godine podigle kratkoročne kamatne stope i počinju da smanjuju svoj veliki portfolio obveznica, što bi moglo povećati dugoročne kamatne stope. U Evropi, evro je ojačao od proleća na očekivanju da će Evropska centralna banka uskratiti svoj dugogodišnji stimulativni program.

Monetarna politika treba da ostane prilagodljiva jer je inflacija i dalje ispod cilja, a proizvodnja je mala“, navodi se u saopštenju MMF-a.

Na zasedanju MMF-a i Svetske banke učestvovala je i srpska delegacija na čelu sa ministrom finansija i guvernerom NBS. Delegacija Republike Srbije razgovarala je sa predstavnicima MMF-a o najnovijim makroekonomskim i fiskalnim kretanjima. Posebna pažnja posvećena je sprovođenju mera dogovorenih u okviru tekućeg trogodišnjeg stand-by aranžmana sa ovom institucijom, koji ističe februara 2018. godine. Sa predstavnicima Svetske banke razgovaralo se o realizaciji odobrenih projekata u okviru programa za Republiku Srbiju – Strateški okvir za partnerstvo za period od 2016. do 2020. godine, kao i o budućim projektima sa ovom institucijom. Održan je i niz bilateralnih susreta sa rukovodstvom vodećih finansijskih institucija i korporacija, investitorima i predstavnicima svetskih poslovnih banaka.

Srbija će ove godine imati privredni rast od tri odsto (revidirano na 2,3 odsto), što je ispod proseka za evropske zemlje u razvoju, naveo je MMF u novom Izveštaju o perspektivama svetske privrede (World Economic Outlook), uoči zasedanja MMF-a i Svetske banke. Sledećeg godine MMF predviđa da će Srbija imati rast od 3,5 odsto, što je prosek evropskih zemlja u razvoju, a 2019. privredni rast od četiri odsto, što je više od proseka od 3,2 odsto. Kad je reč o inflaciji, MMF predviđa rast cena u Srbiji od 1,5 odsto ove godine (što je ispod proseka od 4,2 odsto, koji najviše podiže Turska sa 8,5 odsto). Za sledeću godinu predviđa se rast cena u Srbiji od 3,6 odsto. MMF navodi da će Srbija ove godine imati bilans tekućih plaćanja od minus četiri odsto.

dr Dejan Jovović, Naučni savetnik - redovni član NDES

Berza

investicioni fondovi

kursna lista