homepage_name! > Izdanja > Broj 091-092 > Ambasador - Izrael

Nj. E. gđa Alona Fišer-Kam, ambasadorka Izraela

Izrael

Ukupna površina Države Izrael iznosi 22.145 km2 sa populacijom od 8 miliona ljudi.Graniči se sa Libanom na severu, Sirijom na severoistoku, Jordanom na istoku i Egiptom na jugozapadu, a na zapadu izlazi na Sredozemno more. Planine i ravnice, plodno tlo i pustinje često su svega nekoliko minuta udaljeni jedni od drugih. Jevrejska istorija počela je pre oko 4.000 godina (otprilike u 17. veku p.n.e.) sa patrijarsima – Avramom, njegovim sinom Isakom, i unukom Jakovom. Milioni posetilaca godišnje obiđu oko 200 muzeja širom zemlje. Bilo da su veliki ili mali, u velikom ili malom gradu ili kibucu, muzeji su riznice arheologije, etnografije i lokalne istorije umetnosti, kako drevne, tako i moderne, kao i zanata, od primitivnih do sofisticiranih. Krajem 2008. godine, dok su se neki svetski finansijski giganti spoticali i kada se činilo da su tržišta širom sveta na rubu propasti, Izrael je pokazao da njegova ekonomska snaga leži ne samo u sposobnosti da se proširi dok privreda cveta, već i u sposobnosti da se oporavi u vreme pada privredne aktivnosti. Izraelska ekonomija je visoko otporna na spoljne, geopolitičke uticaje. Jedan od faktora koji tome doprinose jeste diverzifikacija trgovinskih partnera i povećanje udela azijskih zemalja u trgovinskoj razmeni u poslednjih par godina kao i struktura izraelskog izvoza koji je pretežno usmeren na visokotehnološke proizvode.

Imali smo čast da razgovaramo sa Njenom Ekselencijom gđom Alonom Fišer-Kam, ambasadorkom Izraela u Srbiji.

1.Kako je izgledala Vaša diplomatska karijera pre dolaska u Srbiju?

Ja sam diplomata od karijere sa preko 25 godina iskustva. Moje prvo radno mesto bilo je u Odeljenju za kulturu, medije i javnu diplomatiju u Buenos Ajresu. Zatim sam bila savetnica za medije i portparolka ambasade Izraela u Parizu, kao i zamenica šefa misije u ambasadi Izraela u Madridu.

Od 2013. do 2016. godine bila sam na čelu Odeljenja za stručno usavršavanje i obuku diplomata Ministarstva u Jerusalimu koje mlade diplomate iz Izraela priprema za buduće misije u inostranstvu.

Ovo radno mesto mi je veoma drago jer se bavi važnim pitanjem obuke generacija budućih diplomata i uči ih veštinama koje su im neophodne kako bi se suočili sa izazovima širom sveta.

Nakon duge profesionalne i akademske karijere u zemljama Evropske unije, bilo mi je značajno da otkrijem Balkan, imajući u vidu sličnosti između naših naroda i društava, kao i posebnih istorijskih odnosa između naših zemalja. Fascinira me perspektiva regiona, pa sam, naravno, izabrala Beograd, jer Srbija ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti u regionu.

2. Kakva je spoljnotrgovinska saradnja naših zemalja i koje privredne grane u Srbiji imaju najviše potencijala? Šta Srbija izvozi u Izrael, a šta uvozi iz njega?

Naša bilateralna trgovina ostala je stabilna tokom godina, oko 50 miliona američkih dolara godišnje, što je daleko manje od stvarnog potencijala. Treba napomenuti da ova cifra ne uključuje usluge, proizvode posebne namene i dijamante. Prema statističkim podacima od prošle godine, iz Izraela su se najviše uvozili: herbicidi, fungicidi i uređaji za automatsku obradu podataka, dok su se iz Srbije najviše izvozili delovi za motore na mlazni pogon, predmeti od nikla, hrana za kućne ljubimce. Poslednji trendovi u bilateralnoj trgovini su pozitivni; uočili smo porast sa obe strane: u odnosu na isti period prošle godine, od januara do avgusta 2016. godine izvoz iz Izraela u Srbiju porastao je za 56%, dok je izvoz iz Srbije u Izrael porastao za 33%. Cilj nam je da vidimo mnogo brži i veći uzlazni trend ovih pokazatelja i nameravamo da svoje buduće ekonomske aktivnosti usmerimo ka postizanju tog cilja.

3. Kako vidite evrointegracije Srbije u budućnosti i da li će, nakon što se priključi Evropskoj uniji, po Vašem mišljenju postati privlačna za investitore, ne samo iz Izraela već i iz drugih zemalja?

Ne mislim da će zemlja postati privlačnija investitorima samo zato što se priključila Evropskoj uniji. Važne su reforme i usaglašavanje sa međunarodnim poslovnim standardima, pa je tako put koji vodi ka potpunoj evrointegraciji ono što za zemlju kandidata poboljšava izglede za investicije. Osim isključivo ekonomskih prednosti, svi investitori traže stabilno političko, pravno i makroekonomsko okruženje sa efikasnim pravosuđem. Sa druge strane, Izrael je sklopio Sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom koji će ovde stupiti na snagu kada Srbija uđe u Evropsku uniju, i, nadamo se, pozitivno uticati na trgovinu.

4. Kada govorimo o ulaganjima, kako investitori iz Izraela vide srpsko tržište? Koje su najznačajnije izraelske kompanije koje su ulagale kod nas? I kakvi su utisci izraelskih kompanija koje posluju u Srbiji?

Glavni izraelski investitori u nekretnine došli su u Srbiju nakon demokratskih promena 2000. godine. Tokom godina, ukupne investicije dostigle su iznos od oko milijardu evra, pretežno u sektoru nekretnina, što nas je učinilo najvećim investitorom u ovom sektoru u Srbiji.

Sigurna sam da su imena poput: Africa Israel, Aviv Arlon, Big Cee, Mivne group, Ashtrom International, Plaza group, itd. srpskoj javnosti dobro poznata kao vodeći investitori u nekretnine sa dokazanim iskustvom. Takođe, investirali smo i u proizvodnju. Na primer, Strauss Adriatic je preuzeo Doncafe, dok je Foundry of Precise Castings – LPO Ada u vlasništvu Bet Shemesh Engines. Naša kompanija Kavim postala je lider u transportu pošto je tokom privatizacije kupila 4 preduzeća koja se bave autobuskim prevozom iz centralne Srbije. Ova preduzeća sada posluju pod okriljem kompanije Kavim Serbia group.

Srbija je veoma privlačna izraelskim investitorima iz nekoliko razloga: jer je, između ostalog, prijateljski nastrojena zemlja sa sličnim mentalitetom i temperamentom i visoko kvalifikovanom radnom snagom, koja je udaljena svega 3 sata i dobro povezana avionskim saobraćajem. Naravno, kako je ranije rečeno, pitanja koja se tiču smanjenja birokratije, stvaranja i održavanja stabilnog pravnog i makroekonomskog okruženja sa efikasnim pravosuđem od ključnog su značaja ne samo za izraelske, već za sve investitore prilikom razmatranja investicija u Srbiju ili bilo koju drugu državu.

5. Srbija može da se pohvali izvanrednim položajem u centru Evrope, brojnim prirodnim resursima, kao i izuzetnim ljudskim resursima. Šta Srbiji nedostaje da bi oživela svoju ekonomiju?

Dolazim iz zemlje čija se ekonomija zasniva na izvozu znanja. Nakon makroekonomske krize koja je izbila tokom devedesetih godina, zbog veoma specifičnog geopolitičkog okruženja i oskudnih prirodnih resursa, naša vlada je donela stratešku odluku da uloži u istraživanje i razvoj i visoku tehnologiju učini pokretačem naše ekonomije. To je pitanje prioriteta na nacionalnom nivou i bez obzira na promene unutar političkog sistema, količina našeg ulaganja u istraživanje i razvoj ostaje nepromenjena. Ostalo je istorija, s obzirom na to da je Izrael na globalnom nivou prepoznat kao „start up nacija“.

Srbija se nalazi na odličnoj lokaciji, zbog čega je sa mnogim zemljama sklopila, ili tek treba da sklopi sporazume o slobodnoj trgovini – na primer sa Evroazijskom ekonomskom unijom – što pospešuje izvoz i smanjuje spoljnotrgovinski deficit. U procesu sam otkrivanja širokog spektra srpske ekonomije, ali ono što sam do sada primetila jeste ogroman potencijal u vidu ljudskih resursa u oblasti tehnologije koji treba razvijati i učiniti glavnim izvorom profita.

Za razliku od Izraela, Srbija je bogata plodnim zemljištem i vodnim resursima, što stvara dodatni potencijal za investicije u oblasti poljoprivrede. Nedavno sam pročitala da vlada planira niz podsticaja za ulaganja u poljoprivredne prerađivačke kapacitete, a mi ćemo se potruditi da to promovišemo među našim investitorima i kompanijama koje se bave agrotehnologijom. Rekla bih da je ključ u određivanju prioriteta i podsticanju sektora koji će, na duže staze, postati ekonomska pokretačka snaga.

6. Kako biste opisali vašu saradnju sa Vladom Republike Srbije?

Naši bilateralni odnosi su odlični, bez otvorenih političkih pitanja, i uz prijateljstvo naše dve nacije koje se proteže kroz istoriju. Naš cilj je da dodatno unapredimo ekonomske i trgovinske odnose organizovanjem zvaničnih poseta i B2B događaja kojima bi se u poslovnoj zajednici skrenula pažnja na potencijale koje treba iskoristiti. Osim toga, potrudićemo se da izraelske kompanije detaljno obavestimo o ekonomskim inicijativama i investicionim programima Vlade Srbije.

Kao najznačajnije od nekoliko ekonomskih sporazuma koje imamo, izdvojila bih sledeće: o zaštiti investicija (2004. godine) , trgovini i ekonomskoj saradnji (2006. godine) te o saradnji u poljoprivredi (2009). Upravo smo završili tekst Sporazuma o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, koji će, nadamo se, biti od pomoći kompanijama iz obe zemlje.

Nameravamo da kompletiramo pravni okvir sporazumima koji bi doprineli ekonomskim odnosima između naših zemalja.

7. Možete li nam reći nešto o odnosima Srbije i Izraela na polju nauke, kulture i obrazovanja?

Naše dve zemlje su 1998. godine potpisale Sporazum o kulturnoj, obrazovnoj i naučnoj saradnji i postoji poseban program saradnje koji se obnavlja na svake tri godine.

Ambasada učestvuje na brojnim muzičkim i plesnim festivalima dovodeći izvođače iz Izraela. U svim većim gradovima organizujemo nedelju filma tokom koje se prikazuju najnoviji izraelski filmovi. Ove godine smo učestvovali na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga i aktivno sarađujemo sa izdavačkim kućama u cilju prevođenja izraelske književnosti. Na našoj Facebook stranici „ Izrael u Srbiji“ uvek se mogu pronaći informacije o događajima koje organizujemo, kao i ostale informacije o aktivnostima ambasade.

Ostvarujemo blisku saradnju sa jevrejskim zajednicama u Srbiji na polju kulture i u ostalim sferama jer smatramo da se na taj način može stvoriti veza između ljudi i kompanija.

8. Kako biste Vi predstavili svoju zemlju kao turističku destinaciju? Koje karakteristike i znamenitosti biste izdvojili?

Izrael ima jedinstveno istorijsko i religiozno nasleđe. Na svetu postoji samo jedna Sveta zemlja i jedan sveti grad – Jerusalim. To je jedinstveno, ali ne i jedino obeležje našeg turistčkog potencijala.

Izrael je živahna mešavina starog i novog i imamo izreku koja to najbolje opisuje: „U Jerusalimu se moli, u Tel Avivu zabavlja!“

Izrael je poznat kao destinacija za hodočašće, ali nudi više od toga: Mrtvo more, Crveno more, Galilejsko jezero i Sredozemno more.

Tel Aviv je lepa destinacija za odmor u gradu koju bi srpski turisti mogli da otkriju. Nalazi se na samo 3 sata od Beograda, sa peščanim plažama, toplom klimom, bogatim noćnim životom i živopisnom start up i IT zajednicom.

Izrael je prošle godine posetilo 3 miliona turista. Dokazano je da se uprkos geopolitičkoj napetosti u regionu turisti vraćaju u Izrael i da se prema poslednjoj anketi o turizmu iz 2015. godine lična bezbednost nalazi visoko na listi pokazatelja kvaliteta usluge. Turizam ostvaruje oko 10 milijardi dolara godišnje što čini 2,5% BDP-a Izraela. Zapošljava oko 200.000 ljudi, ili 3% radne snage u Izraelu, Beograd i Tel Aviv su odlično povezani, jer osim 5 direktnih letova nedeljno koje nudi aviokompanija Air Serbia, sada postoje i čarter letovi dve izraelske aviokompanije Israir i Arkia koji su uvedeni u oktobru.

Prema poslednjim podacima, broj turista iz Srbije koji su u septembru 2016. posetili Izrael je za 43% veći u odnosu na septembar 2015. godine. Generalno gledano, broj turista iz Srbije je i dalje mali, ali primetan je pozitivan trend na kom treba raditi.

Pomoću dodatnih PR aktivnosti i adekvatnih turističkih aranžmana, obe zemlje mogu mnogo više da ponude u sferi turističke razmene, što pozitivno utiče na bilateralne odnose uopšte.

9.Šta Vam se posebno dopada u Srbiji, a šta Vam se ne dopada? Šta radite u slobodno vreme?

Na samom početku bila sam preplavljena utiscima. Moja očekivanja bila su velika, s obzirom na to šta sam o Srbiji čula od svojih prethodnika. Čini mi se da su sva moja očekivanja u potpunosti ispunjena. U profesionalnom pogledu, fascinirana sam Balkanom generalno, a pogotovo Srbijom. Svakodnevica se neprekidno menja i preoblikuje kao i društvo. Bilateralni odnosi su takođe veoma dinamični i osećam da ja, kao ambasadorka, zaista imam šansu da donesem pozitivne promene i dnevni red prilagodim očekivanjima i potrebama oba naroda. Imajući to u vidu, smatram da ću se usredsrediti na ekonomske odnose, pre svega povećanje i podsticanje trgovine, turizma i investicija.

Premda se ne snalazim najbolje sa srpskim jezikom, ovde mi nije teško da komuniciram i razgovaram s ljudima. Iako ne pričamo istim jezikom, mislim da se zbog naših sličnosti lako razumemo i osećamo kao kod kuće. Nadam se da ću do kraja svog mandata ovde naučiti da komuniciram na srpskom.

berza_title!

fondovi_title!

kursna_title!